"Nirnberški proces" u Njujorku: Nijemac pred "saveznicima"

Savjet bezbjednosti će 31. oktobra na zahtjev Rusije raspravljati o situaciji u BiH. Nade je mnogo, optimizma malo. Stvari su se poklopile do neke mjere za Republiku Srpsku. Dobri odnosi sa Rusijom, novo poglavlje sa Amerikom, ćutanje EU i prilika da se na svjetskom nivou ponizi njemački upravnik u BiH Kristijan Šmit. Dok se o njemu lično bude raspravljalo u Njujorku, Šmit će sjediti u Sarajevu. Na sjednicu nije dobrodošao, pa će njegove poruke prenijeti ko drugi nego Željko Komšić.

Od Rusije se na samoj sjednici može očekivati prepoznatljiva poruka. U BiH nema legitimnog visokog predstavnika, a tu tezu podržaće vjerovatno i Kina, sudeći po ranijim djelovanjima. Velika Britanija i Francuska će mu dati bezuslovnu podršku, a od najvažnijeg igrača na zapadu, očekuje se zaokret, ako ga se tako može nazvati. SAD su nakon dolaska Donalda Trampa i njegove administracije bile uzdržane prema BiH.

Komentari koji su u naše medije dolazili od nove američke administracije bila su štura saopštenja, rezervisana sa temeljom za dvojaka tumačenja. U njima se, kao što je bio slučaj ranijih godina, nisu poimenice imenovali lideru u BiH, niti je birana strana. Od univerzalnih poruka ”mir u svijetu”, pa tako mir i u BiH, nije bilo vidljivog lobi uticaja.

Na to sve, treba dodati i u sam vrh staviti konferenciju u Dejtonu povodom 30 godina od potpisivanja mirovnog sporazuma. Tu se okupljenima obratio zamjenik državnog sekretara Kristofer Landau sa jasnim porukama da Amerika neće održavati ni podržavati neodržive koncepte. Poruku je shvatio i njemački upravnik u BiH Kristijan Šmit koji je takođe bio govornik, ali mu je poruka Landaua ”oduvala” pripremljeni govor. Od diplomate je ostala misica univerzuma sa porukama mira i neugodnim ponašanjem za govornicom.

Za one koji priželjkuju da će se prema Kristijanu Šmitu primjenjivati ”nirnberški recept”, realnost je drugačija. Ništa posebno se neće desiti na toj sjednici, mimo dosadašnjih očekivanja. Atmosfera će biti drugačija, smatra i predsjednik Milorad Dodik. On je poručio da ne očekuje da će na sjednici biti donesen bilo kakav zaključak.

Ono što bi moglo uzdrmati samog Šmita, ali i zemlje koje ga podržavaju je moguća intervencija Međunarodnog suda pravde.

Savjet bezbjednosti bi mogao da zatraži od Međunarodnog suda pravde da iznese savjetodavno mišljenje o procedurama i modalitetima za imenovanje visokih predstavnika u BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom, što je objavljeno u UN-u.

Sve ovo, a i sama sjednica Savjeta bezbjednosti na čijem dnevnom redu je upravo Kristijan Šmit i kancelarija OHR-a, dovoljno drmaju sarajevsko utočište u međunarodnom intervencionizmu. Do ove mjere nijedan stranac nije bio predmet rasprava na međunarodnom nivou.

Ako i sama sjednica 31. oktobra ne okonča stranu diktaturu u BiH, zasigurno je otvorila problematiku kolonijalne uprave u BiH koja neće mirno nestati u godinama ispred nas.