Plotan: OHR oštetio BiH za 25 milijardi KM

Plotan je u kolumni za Srnu naveo da ovakav "politički porez" direktno umanjuje rast BDP-a, ograničava otvaranje novih radnih mjesta i dugoročno smanjuje ekonomsku konkurentnost Republike Srpske i cijele BiH u odnosu na druge zemlje regiona.

Kolumnu Nemanje Plotana objavljujemo u cjelosti:

U posljednjih 30 godina svi indikatori ukazuju na to da je Kancelarija visokog predstavnika nanijela BiH više štete nego dobra.

Svjetska banka zadnjih 30 godina ocjenjuje BiH kao politički nestabilnu državu. To se ogleda u negativnoj vrijednosti indeksa političke stabilnosti, zvanično nazvanog "Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma", koji Svjetska banka definiše kao mjeru percepcije vjerovatnoće političke nestabilnosti i politički motivisanog nasilja.

Dakle, 30 godina uzastopno BiH se nalazi u stanju permanentne političke krize, a kada god se pojavi period stabilizacije odnosa koji nastane kao rezultat političkog dijaloga, visoki predstavnik naruši svaki vid kompromisa svojim nametnutim odlukama.

To je jasno uočivo ako uporedimo padove vrijednosti indeksa političke stabilnosti, koje korespondiraju sa nametnutim odlukama visokih predstavnika. Drugim riječima, kada god je OHR nametnuo neku političku odluku, došlo je do erozije političke stabilnosti u cijeloj BiH.

Ovakvi padovi u indeksu su bili negativni signali stranim investitorima, što je negativno uticalo na priliv stranih direktnih investicija u BiH. Iako je neminovno da BiH ima najgori indeks korupcije u regionu, to jeste percepcija javne korupcije je lošija od drugih zemalja zapadnog Balkana, to samo po sebi ne objašnjava zašto BiH dobija proporcionalno najmanje stranih direktnih investicija u odnosu na ostatak regiona, s obzirom da razlika između različitih indeksa korupcije nije drastično velika.

Argumente za ovo možemo pronaći u drugim zemljama, kao što su Čile, Izrael ili Indija, koje uprkos pozitivnim vrijednostima indeksa korupcije, bilježe smanjene prilive stranog kapitala.

Čile bilježi relativno pozitivan indeks korupcije, ali su masovni protesti 2019. godine, proces u vezi sa ustavnim reformama, kao i neizvjesnost oko svojinskih prava, poreza i regulacije doveli do odvraćanja stranog kapitala.

Za Izrael predstavlja problem duboka unutrašnja politička polarizacija, spor oko pravosudne reforme, kao i ratni rizici uvezi sa Iranom i njegove proksi grupe, dok su za Indiju glavni izazovi politički centralizam, regulatorna nepredvidljivost po sektorima i geopolitička tenzija sa Pakistanom.

Dakle, politički rizik igra veću ulogu u odvraćanju stranog kapitala od percepcije javne korupcije.

Važno je napomenuti da indeks od Svjetske banke uzima u obzir i potencijal za terorizam i političko nasilje, što u BiH nikada nije u potpunosti neutralisano, ali s obzirom da je glavni generator političkih kriza OHR, fokus analize treba da bude isključivo na toj instituciji.

Do sada su svi argumenti protiv nelegitimnog djelovanja visokih predstavnika bili političke i pravne prirode, zbog čega suštinske posljedice njihovih odluka nikada nisu u potpunosti obuhvaćene.

Ekonomski pristup ukazuje da nametnute odluke imaju dalekosežne efekte, koji u političkom i ekonomskom smislu destabilizuju BiH.

Prema procjenama Svjetske banke, Zapadni Balkan kao cjelina privlači oko pet do sedam odsto BDP godišnje kroz strane direktne investicije, dok se BiH "vrti" oko dva do tri odsto BDP-a. Dakle, razlika od najmanje tri procenta BDP-a godišnje, a često i više, može se tumačiti kao penal političkog rizika u koji ulaze i nametnute odluke visokih predstavnika.

Ne bi bilo tačno tvrditi da je 100 odsto tog jaza isključivo posljedica odluka visokog predstavnika, jer ulogu može da igra i veći tržišni obim, reforme...

Međutim, s obzirom da BiH ima najniži indeks političke stabilnosti u regionu, trajne institucionalne blokade i seriju političkih kriza koje su u vezi sa odlukama OHR, možemo tvrditi da većinu tog jaza generiše politički rizik.

Potencijalni gubitak stranih direktnih investicija možemo da izračunamo sljedećom formulom: izgubljene strane direktne investicije (prosječan jaz u stranim direktnim investicijama odsto BDP-a) pomnožimo sa prosječnim BDP-om i brojem godina.

Ako bismo pokušali da projektujemo ekonomsku štetu koju je OHR načinio BiH u poslednjih 20 godina, trebali bi uzeti da se jaz u stranim direktnim investicijama kretao oko tri do četiri odsto godišnje (što je konstantno u zadnjih 20 godina), a da je prosječan godišnji BDP iznosio oko 35,6 milijardi KM.

Ako ubacimo ove cifre u gore navednu formulu, dobićemo preliminarni rezulat od oko 22 do 26 milijardi KM. Dakle, sa prosječnim godišnjim vrijednostima jaza u stranim direktnim investicijama i BDP-a, dolazimo do procjene da je BiH propustila između 22 i 28 milijardi potencijalnih stranih direktnih investicija.

To znači da BiH zbog povišenog političkog rizika, koji je u značajnoj mjeri generisan nametnutim odlukama visokih predstavnika i institucionalnim krizama, gubi red veličine od oko 1,1 do gotovo 1,4 milijardi KM potencijalnih investicija godišnje.

Ovakav "politički porez" direktno umanjuje rast BDP-a, ograničava otvaranje novih radnih mjesta i dugoročno smanjuje ekonomsku konkurentnost Republike Srpske i cijele BiH u odnosu na druge zemlje regiona.

Ekonomske projekcije ukazuju na to da su odluke visokih predstavnika unazadile BiH ne samo u institucionalnom i političkom smislu, nego i u ekonomskom. Iako u mnogim zapadno evropskim državama krivca za slab ekonomski rast, značajnu stopu nezaposlenosti i veliki stepen emigracije traže u korupciji, primjeri Čilea, Izraela i Indije ukazuju na to da glavnog krivca treba da traže u Sarajevu, na adresi OHR-a.