Sakib Mahmuljin, presuđeni ratni zločinac, putuje po svijetu. Umjesto u zatvoru, dane provodi u Turskoj. Tamo bi mogao i da ostane, jer od Suda BiH pored sramnih osam godina zatvora, dobio je i slobodu kretanja.
Dan D je 23. novembar. Tada bi Mahmuljin trebalo da se pojavi pred Sudom i preuzme uputni akt za služenje zatvorske kazne. Po svemu sudeći, nekadašnji komandant Trećeg korpusa tzv. Armije BiH, može kako hoće. Može i da se ne pojavi pred Sudom. Može i da ne odsluži kaznu za stravične zločine nad Srbima sa područja Vozuće. Mogao je i da odmah nakon presude koja mu je izrečena 28. aprila ove godine, pobjegne u Tursku. Navodno zbog liječenja. Na ruku mu je sve vrijeme išlo i to što je od izvjesnog sudskog vještaka dobio i više nego dovoljno vremena da dostavi medinsku dokumentaciju. Nije poznato da li ju je ikada i dostavio.
Odugovlačenje - tako bi se moglo opisati sve ovo što radi pravosuđe BiH. Od 2016. godine, kada je suđenje zločincu Mahmuljnu počelo, pa do danas.
Sud Bosne i Hercegovine je dana 7.11.2022. godine dostavio dopis sa pozivom za uručenje uputnog akta osuđenom Sakibu Mahmuljinu na kućnu adresu i njegovoj braniteljici, u kojem se navodi da je osuđeni dužan pristupiti u Sud Bosne i Hercegovine dana 23.11.2022. godine kako bi preuzeo uputni akt za stupanje na izdržavanje izrečene kazne zatvora. Ukoliko osuđeni ne preuzme uputni akt, Sud će postupiti u skladu sa zakonskim procedurama. U predmetu je osuđenog Sakiba Mahmuljina zastupala advokatica Vasvija Vidović.
Sakib Mahmuljin od Suda BiH nije dobio nikakve zabrane, što je i iskoristio. Prema našim nezvaničnim saznanjima, na sve načine pokušava da ostane u Turskoj. Navodno traži državljanstvo te zemlje.
Šta ako se u srijedu ne pojavi u Sudu?
"Hoće li se pojaviti ili ne to u ovom trenutku ne možemo da znamo. Možemo samo da nagađamo. Hajde da napravimo hipotetičku situaciju i jednu i drugu i daću kao moguću opciju i treću varijantu. Dakle postoji varijanta da se on jednostavno ogluši o taj poziv i ne pojavi se na izdržavanju zatvorske kazne. Što bi uprava zatvora morala obavijestiti sud a sud nakon toga raspisati potjernicu i tražiti i čekati da se on pojavi. Ako znaju da je u Turskoj mogu tražiti direktno izvršenje te presude tako što bi tražili izručenje iz Turske ka BiH radi izvršenja te zatvorske kazne. Varijanta B je da se on pojavi i da ode na izdržavanje zatvorske kazne i da pristupi izvršenju kao što su i druga lica uradila. Postoji i treća opcija da onog trenutka kada on primi uputni akt, tako se to zove, on iskoristi pravo po zakonu o izvršenju krivičnih sankcija. A to je da traži odgodu izvršenja", kaže Miodrag Stojanović.
Ako se kojim slučajem Sakib Mahmuljin pojavi pred Sudom i preuzme uputni akt za izdržavanje zatvorske kazne, odlugovlačenje bi moglo da se nastavi. Ako sud to dozvoli, Mahumljin ponovo neće završiti iza rešetaka.
"Od dana kada dobiju poziv, kada im bude uručen u roku od tri dana se može tražiti od predsjednika suda odgoda na upućivanje izdržavanja zatvorske kazne pod uslovima o kojima sam govorio. Do kada bi bilo dopušteno da se to odgađa? Dok otpadnu okolonosti zbog kojih se traži odgoda. Dakle do okončanja liječenja i to okončanje liječenja podrazumijeva, ako je samo akutna ne hronična bolest, a akutna bi podrazumijevala hirurški zahvat, operaciju, odlazak na bolničko liječenje odmah po završetku operativnog zahvata", dodaje Miodrag Stojanović.
U Srpskoj, već naviknuti na sraman odnos pravosuđa BiH prema srpskim žrtvama, ne očekuju mnogo. Od ovakvog Suda ne očekuju ni ono što je logično.
"Ono što je logičan slijed događaja, imajući u vidu da ako su bar oni obavijestili da su iz Suda locirali njegovo trenutno mjesto bjekstva odnosno tačnije prebivališta, ja to kažem bjekstva. Da je to Turska. Nama ovo ustvari potvrđuje sve ono što je bilo da je sud definitivno svojim nečinjenjem učestvovao u bjekstvu Sakiba Mahmuljina", poručuje Milorad Kojić.
Da u BiH postoji pravda, Mahmuljin bi doživotno trnuoo u zatvoru, kažu oni koji dobro znaju šta se dešavalo Srbima u Vozući kraj Zavidovića. Tamo su uz budno oko rukovodstva tzv. Armije BIH, i Sakiba Mahmuljina pripadnici zloglasnog odreda El Mudžahedin odsijecali srpske glave. Tijelima su punili masovne grobnice, a zločinima su se hvalili kao ordnjem za najviše zasluge. Bošnjačko političko rukovodstvo pojedine je, za sve to, nagradilo i bh. dražvljanstvom.
"Zločini su se takvi desili da je postojalo imalo pravde i prava, da je suđenje bilo pravično bio bi osuđen na doživotnu kaznu. A izrečena mu je skoro najmanja moguća kazna. I to njegovo bjekstvo se dešavalo kada se obilježavao egzodus i stradanje Srba tog kraja. Sve to na neki način pokazuje je tendenciozno", kaže Radan Ostojić.
Bojan Keleman poručuje da nije optimista.
"Vjerujem da je iskoristio ovo u dogovoru sa sudijama i tužiocima da se taj postupak odugovlači da bi se pronašao način da se izbjegnu sve pravne oprocedure da se ne uputi na izdržavanje kazne zatovora", kaže Keleman.
Za monstruozne zločine suđenje Sakibu Mahmuljinu počelo je u martu 2016. godine. Optužnica je Mahumljina teretila da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, ranjenika i bolesnika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Prvostepenom presudom osuđen je na samo 10 godina zatvora. U novembru 2021. godine, Aeplaciono vijeće Suda BiH poništilo je presudu, a odluka je proslijeđena na odlučivanje drugostepenom vijeću.
