Treba li vratiti klevetu u krivični zakon?

U proteklom periodu, javno su, na račun institucija i ličnosti u Srpskoj iznesene salve nedokazivih optužbi i uvreda, i za to skoro niko ne odgovara. Još se ne zna da li će Vlada Srpske u novi krivični zakonik uvrstiti klevetu, ali premijer Radovan Višković kaže da to nije loša ideja.

"Nisam o tome razmisšljao ali dali ste mi dobru ideju", kaže premijer Republike Srpske, Radovan Višković.

Kleveti su najizloženiji javni funkcioneri, ali su na meti takvih napada u posljednje vrijeme i svi pripadnici MUP-a. Ministar Dragan Lukač kaže da nije dobro što klevete nema u zakonu, ali da je na to uticala međunarodna zajednica.

"To je 99. godine pod uticajem stranaca ukinuto, taj član ima i Srbija i Hrvatska i evropske zemlje i mislim da je to nešto što treba da se vrati Ne možete samo privatnom tužbom da riješite klevetu na račun funkcionera koje je narod birao", kaže Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova.

S obzirom na činjenicu da nije obuhvaćeno zakonom, krivično djelo kleveta u BiH nije predmet gonjenja po služenoj dužnosti. Jedini mehanizam borbe je privatna tužba, ali ona nema mnogo efekta, tvrdi predsjednik odbora za zaštitu Ustavnog poretka Srpske, Siniša Karan.

"I onda najčešće i naši političari, iz neke, nekog podignutog praga tolerancije i ne preduzimaju mjere gonjenja prema takvima , naravno bilo je primjera gdje su oni tužili, po privatnoj tužbi, vidjeli smo bilo je presuda i gdje su dobili, ali to je više u simboličnom smislu", kaže Siniša Karan, generalni sekretar Vlade Srpske.

Klevete nema u krivičnom zakonu, ali ima u Zakonu o zaštiti od klevete. Tamo piše da je izražavanje mišljenja dozvoljeno, sve dok ne šteti tuđem ugledu. U suprotnom, oštećeno lice ima pravo na privatnu tužbu. Podnošenje tužbe nije dozvoljeno javnim organima, i tako nešto može da se uradi samo u ličnom svojstvu.