Vranješ: Ohrabruje što nije bilo poziva na intervencionizam, potreban politički dijalog

"I ako su se članice Savjeta bezbjednosti u nečemu mogle saglasiti jeste da je politički dijalog neophodan u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, što svakodnevno čujemo i od zvanične Banjaluke", izjavio je Vranješ za Srnu.

Vranješ je naglasio da je ovdje važno postaviti potpitanje ko ima kapacitet da sjedne za sto i probleme rješava dijalogom.

On smatra da bi to trebale biti one partije koje čine vlast, koje su dobile povjerenje većine birača i koje na bazi demokratske volje svakog od tri konstitutivna naroda imaju mandat da probleme rješavaju političkim dijalogom u njihovo ime.

"Nažalost, vidimo da političko Sarajevo traži alternativne sagovornike u Republici Srpskoj koji nemaju političke kapacitete, niti mandat srpskog naroda. Takav dijalog ne može da bude funkcionalan niti može da dovede do rješavanja problema na koje Republika Srpska ukazuje", smatra Vranješ.

Govoreći o konsultacijama u UN i ponašanju pojedinih učesnika, Vranješ je istakao da su jedino Francuska i Velika Britanija otvoreno podržale Kristijana Šmita i njegovu neokolonijalnu upravu, te da tome treba dodati i jasnu podršku Njemačke.

Prema njegovim riječima, iz svih ovih stavova jasno je gdje danas Šmit jedino uživa podršku, što je kontradiktorno u odnosu na deklarativne stavove koji su se mogli čuti iz EU.

"Naime, 2019. godine Evropska komisija je u svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU osudila upotrebu bonskih ovlašćenja, navodeći da je takva međunarodna supervizija u suprotnosti sa suverenitetom BiH, a samim tim i članstvom u EU", podsjetio je Vranješ.

On je naveo da danas Njemačka i Francuska, kao najsnažnije i najvažnije članice EU, zajedno sa Velikom Britanijom agituju da se Šmitu javno iskaže podrška i dozvola za upotrebu bonskih ovlašćenja, nazivajući to "jačanjem stabilnosti, suvereniteta i vladavine prava u BiH".

Vranješ je rekao da su, s druge strane, i SAD i Rusija i Kina rekle da treba dati prednost unutrašnjem dijalogu u BiH u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Iz svega se na kraju možemo zapitati da li EU i Velika Britanija stvarno žele dobro BiH i da li je uopšte vide kao buduću članicu EU ili je u pitanju njihova velika obmana konstitutivnih naroda u BiH. Utoliko što je njihov favorit Šmit skoro izjavio da će OHR biti zatvoren tek kad BiH postane punopravna članica EU. Drugim riječima nikad", naglasio je Vranješ.

On je kao veoma značajno istakao to što se danas iz SAD ne čuju pozivi na intervencije, prijetnje i kroz crno-bijelu vizuru osuđivanje samo jedne strane za sve probleme u BiH.

"Njihov poziv na dosljednu primjenu Dejtona kroz unutrašnji politički dijalog trebao bi da bude pozitivan za ukupne odnose u BiH. Nažalost, političko Sarajevo ne vidi dalje od svojih zabluda i antagonizama, pa se plašim da će, kad progledaju, već biti prekasno za BiH", rekao je Vranješ.