Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 2. januara obilježavaju praznik posvećen Svetom Ignjatiju Bogonoscu. Ovo je takođe i prva krsna slava u godini.
Prema predanju, Sveti Ignjatije je nazvan Bogonosac jer je "stalno u srcu i na usnama nosio ime Boga živoga" i zato što ga je kao dijete Isus Hrist držao u naručju.
U Novom Zavjetu je zapisano kako je Gospod Isus Hrist rekao - "Ko se ponizi kao dijete ovo, onaj je najveći u Carstvu nebeskom". Prema predanju i vjerovanju, smatra se da je Ignjatije Bogonosac bio to dijete. Prema svetim spisima, kada je odrastao postao je učenik Svetog Jovana Bogoslova, a zatim episkom u Antiohiji. Prvi je uveo antifonski način pojanja u crkvi, pojanje u dvije pjevnice, gdje kada se sa jedne strane završi, na drugoj počinje. Sveti Ignjatije stradao je za vrijeme cara Trajana jer nije htio da se odrekne svoje vjere i uvjerenja. Car je naredio da ga bace u arenu sa lavovima.
Za ovaj praznik se vezuju razni običaji i vjerovanja, a jedan od njih je da je Sveti Ignjatije Bogonosac Zapštitnik pravednika i onih koji stradaju zbog svojih ubjeđenja i zato što su različiti od drugih. Postoji običaj u nekim dijelovima Srbije da se na ovaj praznik prave kolači koji se poklanjaju djeci. Prema predanju, na današnji dan se ne rade teški poslovi i ručni radovi, kao što je predenje, tkanje, šivenje. Neke porodice u Srbiji obilježavaju ovaj praznik kao slavu, a Svetog Ignjatija Bogonosca kao zaštitnika njihovog doma.
