Više od 30 istraživača iz zemalja okruženja, među kojima su speleolozi i biolozi, stigli su na Ozren. Istražuju biodiverzitet tog područja s ciljem zaštite. Da elemenata ima, jasno je nakon prvih izlazaka na teren. Pronađene su endemske vrste vodozemaca.
"Pored toga, našli smo tri endemske vrste, govorimo o endemima Balkanskog poluotoka među kojima je najznačajnija populacija tritorna, odnosno makedonski kesasti vodenjak i smatramo da je to najveća populacija u BiH, ali moguće i najveća na području Balkanskog poluotoka", kaže Adnan Zimić, kustos Zemaljskog muzeja BiH.
Taj vodozemac je indikator zdravih ekosistema. Znaju to Ozrenci i zato su kažu. nastojali da zaustave geološka istraživanja nikla i zaštite šire područje planine.
"Nadam se da će ovo pokazati čime sve Ozren obiluje i da će neko zaista da se zapita da li ima smisla ikad više pokušati tako nešto", ističe Slobodan Sarić, MZ Sočkovac.
"Do sada je samo vrh Gostlj bio istražen i zaštićen, međutim ovo su sada istraživanja šireg područja", kazao je Zoran Poljašević, "Ozrenski Studenac" Sočkovac.
Potočna žaba, posebna vrsta pauka, još su neke otkrivene vrste. Bogatstvo su kažu Ozrenci i šume, posebno prostor Brezika.
"Čak su ga kao takvog detektovali Austrijanci, a za vrijeme Kraljevine Jugoslaviji ljudi iz Posavine dolazili da po mjesec dana na oporavak od kojekakvih plućnih bolesti", izjavio je Rade Sofrenić, inženjer šumarstva.
Istraživanje biodiveriteta ima podršku različitih institucija. Mještani vjeruju da će doprinijeti proglašenju Nacinalnog parka, trećeg u Srpskoj.
"Imamo podršku i Republičkog zavoda za zaštitu prirode i kulturnog naslijeđa Srpske. Dakle, cilj je prikupiti sve informacije koje će doprinijeti zaštiti ovog područja i po pitanju ptica, gmizavaca, vodozemaca, biodiverziteta, ali i kulturnog naslijeđa", rekao je Davor Šupuković, Udruženje građana Fojničani iz Maglaja.
Osim biljnog i životinjskog svijeta, dio istraživanja biće i pećina Megara. Nalazi se na entitetskoj liniji, a prošle godine je deminirana i otvorena za posjetioce.
