Narodni običaji na Preobraženje: Žena ne smije da plače, a muž da ide u kafanu

Stari su govorili da se baš na ovaj dan mijenja i nebo i zemlja, da se lišće okreće na drugu stranu, da kamen u vodi poprima drugačiji sjaj, a da žena ne smije da zaplače, jer će – kako se vjerovalo – plakati čitave godine.

Praznik koji mijenja sve: Nebo se tri puta preobražava

Preobraženje Gospodnje je praznik posvećen događaju kada se, prema Jevanđelju, Hristos na gori Tavor preobrazio pred svojim učenicima i zasijao kao sunčeva svjetlost. Tom prilikom su se javili Mojsije i Ilija i govorili s njim o njegovoj skoroj smrti u Jerusalimu.

Narod je ovaj događaj doživio kao trenutak kada se preobražava i priroda – pa se od davnina vjeruje da baš 19. avgusta prestaje ljeto i da više nema velikih vrućina.

Za stan od 19 kvadrata u Banjaluci traži se 115.000 maraka?!

U vjerovanju naših predaka, nebo se u ponoć tri puta preobražava, što se smatralo posebnim znakom Božje moći i promjene svijeta.

Stroga pravila na Preobraženje: Žena ne smije da plače, a muškarac da pijanči

Mnogi običaji za ovaj praznik usmjereni su na svakodnevni život. Na Preobraženje nije dobro spavati preko dana, jer će onaj ko zadrema tog dana – kako se vjerovalo – ostati pospan i dremljiv cijele godine.

Još jedno nepisano pravilo je da žena ne smije da plače, jer će je suze pratiti kroz cijelu narednu godinu. Takođe, nije dobro da muškarci provedu dan u kafani, jer se vjerovalo da će tako navući naviku rasipništva.

Grom tri puta udario u električni auto, vozač bez povreda

Ovi običaji pokazivali su da narod povezuje duhovni praznik sa praktičnim savjetima za život, čuvajući porodicu, red i trezvenost.

Samo dvije namirnice na trpezi: Hljeb i voće

Preobraženje Gospodnje uvijek pada u vrijeme Gospojinskog posta, pa se tog dana strogo postilo. Običaj je bio da se jede samo hljeb i voće, prije svega grožđe, koje se na ovaj praznik u crkvama osveštava i potom dijeli narodu.

U mjestima gdje nije bilo grožđa, osveštavalo se drugo voće – jabuke, kruške ili šljive – u znak zahvalnosti Bogu na plodovima zemlje. Upravo zato se vjerovalo da je ovaj praznik i trenutak kada priroda prelazi u novu fazu, a ljudi se podsjećaju da treba da žive skromno, u zahvalnosti i miru.

Ovo je osumnjičeni za uibistvo na gulašijadi! Mještani: Već je pravio probleme

Molitva koja se izgovara na Preobraženje

Pored posta i običaja, na ovaj praznik je obavezna i molitva. Ona podsjeća vjernika na trenutak Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada je najavio stradanje i slavu, a u narodu se vjeruje da molitva izgovorena tog dana ima posebnu snagu.

''Preobrazi dušu moju, Ti Gospode i Vladiko. Očisti me mračnog grijeha na kojem sam griješeći svikao!

Preobrazi dušu moju, Svetitelju i Gospode, odbrani me zlih duhova što me crnom paklu vode!

Kad se duša preobrazi i lice će moje sinuti. I sa sebe obrazinu Tuge, grijeha, smrti skinuti.

Duša grehom pomračena: što ne hoću ono volim.

Povrati mi lik Tvoj sveti! Zato jedno tebe molim.

Povrati mi ljepotu što praotac naš imade,

Što imade to izdade pa rugobu nam predade!

Useli u me lik Tvoj sveti što pakaza na Tavoru!

Molim Ti se, pomozi mi na visoku stići Goru! Amin.''

Preobraženje – granica ljeta i jeseni

Pored duhovnog značaja, ovaj praznik u narodu je imao i prirodno obilježje. Govorilo se da je Preobraženje posljednji dan za kupanje u rekama, jer se nakon njega voda hladi. Takođe, smatralo se da od ovog datuma počinje jesenje vrijeme, a dani postaju kraći i hladniji.

Danas slavimo Preobraženje Gospodnje: Evo zašto je ovo praznik svjetlosti i promjene

Na taj način, Preobraženje je označavalo kraj ljetnjih radosti i početak ozbiljnog rada u poljima i domaćinstvima, uz molitvu i vjeru da će godina donijeti rodnost i blagostanje.

Preobraženje Gospodnje je praznik koji u sebi spaja duhovni značaj Hristovog preobraženja i narodna vjerovanja o prirodnim promjenama. Pravila koja se tog dana poštuju – da žena ne plače, da se ne spava preko dana i da se jede samo hljeb i voće – predstavljaju spoj religijske tradicije i narodnog iskustva.

Zato se i danas ovaj praznik u srpskim domovima dočekuje sa posebnom pažnjom, jer se vjeruje da sve što čovjek učini na Preobraženje, prati ga kroz čitavu godinu.

(Ona.rs)