Hoćemo li ove zime imati snijega? Da li će biti ekstremno niskih temperatura ili će biti toplo? Ovo su najčešća pitanja koja postavimo sebi pred svaku zimsku sezonu kada čujemo ili pročitamo neku dugoročnu vremensku prognozu.
Odgovor na naše konfuzije dao je meteorolog Nedim Sladić.
Na početku objašnjava da sezonske ili tromjesečne prognoze vremena prije svega služe za komunikaciju nadležnim vladinim tijelima, pogotovo kada su u pitanju nabavke energetskih resursa. Hladnije evropske zemlje, odnosno zemlje sjeverne Еvrope, tokom zimskih mjeseci žele unaprijed znati da li je signal naklonjen toplijem ili hladnijem vremenu.
- Na osnovu trenutnih izračunavanja, kao i poređenja iz prošlosti prave se planovi kako bi se moglo na vrijeme procijeniti dovoljna količina energenta za jednu zemlju ako je signal podložniji da će hladniji talasi biti učestaliji nego je to uobičajeno. Ljeti, isto tako, koliko struje treba nabaviti za ohlađivanje, pogotovo ukoliko postoji veća vjerovatnoća vrelijeg ljeta – objašnjava Sladić na Fejsbuku.
Dodaje i kako je sezonska prognoza bazirana na matematičkom izračunavanju srednjeg očekivanog stanja atmosfere u 40 do 60% slučajeva kako bi se dobila prognoza vjerovatnoće.
- Ovih 40 do 60% možete tumačiti da ako u jednoj sezoni imamo 90 dana, barem njih 36 do 54 će pasti pod očekivanu prognoziranu kategoriju koju model daje. Nijedan meteorolog na ovom svijetu ovog 4. novembra 2024. ne zna kako će biti 28. februara 2025. Ovo nije svrha sezonske prognoze – ističe on i dodaje kako sezonska prognoza može biti dobar i obećavajući alat, ali podrazumijeva pregled šire slike, najčešće od Azije, preko Sjeverne Amerike pa sve do Еvrope.
– Nijedna dugoročna prognoza nije perfektna, ali može biti i te kako korisna meteorolozima ukoliko se između redova pravilno uoče, te potom iščitaju stvari koje nas zanimaju. Slično kao i u kratkoročnoj, ali je razlika što u kratkoročnoj prognozi signali su jači, podržaniji i lakši za praćenje jer su atmosferski sistemi već definisani i razvijeni. U sezonskoj prognozi je kao da imate veo koji guši prognozni signal pa morate najprije otkloniti njega da biste identificirali dio po dio koji vas zanima – poput slaganja slagalice koja, istini za volju, neće uvijek dati tačan rezultat – kaže on.
