Novitović je naveo da će ove godine pokrenuti inicijativu da se u planu deminiranja Oružanih snaga BiH revidira šta se može uraditi, a da u 2022. i 2023. imaju zajedničke planove i da u tom periodu ako je moguće obave posao i izdaju sertifikate opštinama i gradu Istočno Sarajevo da je slobodan od mina.

On je naveo da je riječ je o izuzetno zahtjevnim projektima jer su u pitanju nepristupačni tereni, a najveći izazov je na području opštine Trnovo, dok će lakše deminrati područje opštine Istočni Stari Grad.

Novitović je napomenuo da je u okviru projekta "Sarajevo bez mina", koji su finansirali strani donatori, trebalo da budu deminirane minski sumnjive površine u Sarajevu, i to po 50 odsto u Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj, ali da je projekat okončan, a sredstva potrošena.

On je naveo da su na područjima u FBiH izvršena deminiranja, dok je taj proces na području Istočnog Sarajeva obavljen samo djelimično.

Upravo zbog nezavršenog posla u sklopu projekta "Sarajevo bez mina do 2020", Novitović je rekao da je nedavno sa načelnikom opštine Istočna Ilidža Marinkom Božovićem i gradonačelnikom Istočnog Sarajeva LJubišom Ćosićem inicirao sastanak na kojem je glavna tema bila da bude deminirano oko dva kilometra kvadratna na području naselja Vojkovići (Istočna Ilidža).

Zbog problema koje minski sumnjiva površina izaziva na području opštine Istočna Ilidža kada je riječ o izgradnji infrastrukture i razvoju turizma, jačanju privredne aktivnost i bezbjednosti građana, sazvan je sastanak na kojem su učestvovali i predstavnici Oružanih snaga BiH.

Novitović je naveo da Oružane snage imaju bataljon od 650 pripadnika za poslove deminiranja, dok kapaciteti Republičke uprave civilne zaštite nisu takvi da sami obave posao deminiranja i ukoliko bi samo njih koristili sve bi trajalo šest i više godina.

On je podsjetio da se u BiH 30 odsto ukupne minski sumnjive površine nalazi u Republici Srpskoj, te da bi srazmjerno tome trebalo da se raspoređuju i donatorska sredstva.

Prema njegovim riječima, specifičnu deminersku zajednicu u BiH, za čije aktivnosti je tokom proteklih godina opao interes kako javnosti tako i donatora, opterećuje i Centar za uklanjanje mina BiH (BH MAK).

On je ukazao da nema ravnopravnog partnerskog odnosa, kao i da je problem što nije bila formirana Komisija za deminiranje, zbog kojeg su u jednom momentu svi demineri u Republičkoj upravi civilne zaštite ostali bez akreditacija.

Prema njegovim riječima, deminiranje u 2020. godini nije pominjano nekoliko mjeseci, ali su se pripadnici Republičke uprave civilne zaštite brzo prilagodili i vratili aktivnostima deminiranja u Brodu, Višegradu, Trebinju i Mrkonjić Gradu.

Novitović je napomenuo da se zbog epidemije virusa korona nekoliko mjeseci uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava vršilo samo prema zahtjevima tužilaštava i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno onog što je predstavljalo direktan rizik za građane Republike Srpske.

Kada je riječ o formiranju Komisije za deminiranje, Novitović je ukazao da je normativ za njen sastav da su članovi državni službenici koji ne moraju ništa da znaju o deminiranju, te da je ona tu samo da "verifikuje kriminal BH MAK-a".

On je istakao da BH MAK sprovodi strogoću nad pripadnicima Republičke uprave civilne zaštite, koji od 2008. godine nisu imali nijedan incident u minskom polju.

Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite istakao je da se maksimalno vodi računa o svakom demineru, njegovom materijalnom položaju, opremljenosti i njegovoj porodici.

"Imamo deminera koji su tu od 1997. godine i očekuju da sa 65 godina odu u penziju. Imali smo smrtni slučaj u minskom polju, ali ne kao posljedica incidenta, nego kao posljedica srčanog udara. Svi demineri imaju standarde, norme, ljekarske preglede", rekao je Novitović.