Suša uzima danak, poskupljuje li hrana?

"Prinos je bio dobar, ove godine je stvarno sve rodilo maksimalno. Do sada. E sad, polako uništava se nešto, nešto je već prošlo. Recimo, ja imala krastavce pa su prošli, bio dobar rod. Paprika dobro rodila, paradajz je dobro rodio, ali gori, gori. Prepolovilo rod znači. Voće sazrijeva. Ja imam par šljiva i vidim gore na voćnjaku da je već ono... nije to prirodno, to je nazor od velike vrućine. Što mi kažemo nazor, da. Prije vremena", kaže Božana Grubor.

Đorđe Vakčić, proizvođač iz Male Obarske, takođe se osvrnuo na posljedice vrućine govoreći o radu na visokim temperaturama. Kako to nije nešto šta narod može uticati, pokušavaju maksimalno izvući situaciju na sve načine, uključujući konstantnim navodnjavanjem, čak i nadoknađivanje prihranom čim se "smiri temperatura", da ne pominjemo obzir rastuće cijene energenata.

"Vidite i kukuruz, da ne kažem da je upolovio, ali ima, gdje je prepolovio krenuli su ljudi da siliraju, da se, šta bilo da se iskoristi, tako da, vidjećemo kako ćemo ovu godinu da završimo. To ćemo tek da osjetimo u proljeće kad budemo zasnivali novu sezonu, a vidjećemo šta ćemo dalje", kaže Đorđe Vakčić.

Posljedice koje se pokušavaju izbjeći, a koje će se osjetiti su u masi i hektolitarskoj težini zrna. Suša utiče ma punjenje formiranog zrna skrobom i proteinima, što utiče na ukupan prinos na vagi. Kasni toplotni stres može uzrokovati i mikropucanja na zrnima poput kukuruza, kao i brzo gorenje stabljike, što utiče na nutritivnu vrijednost i teže se sabija u silosima, kao i problem pripreme zemljišta za jesenju sjetvu.

"Ali opet moramo da kažemo da je to u velikoj zavisnosti od samog atara, u zavisnosti od tipa zemljišta jer na lakšim zemljištima nepovoljnog vodno-vazdušnog režima, usjevi su jednostavno prostonarodnim jezikom izgorjeli. Ne podgorjeli, nego izgorjeli su već. Tu ne možemo očekivati niti prinos zrna niti njegov kvalitet", kaže Dragan Zarić, ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske.

Za sad je svakako period izrazito plodan i čeka se na sjetvu da bi se procijenili prihodi, kao i cijene uzevši u obzir da se žitarice, primjera radi kukuruz i pšenica zajedno cijene, a i kako se većinom proizvode za stočnu hranu, vrijeme je pred nama.

"Kakvi će biti prinosi kukuruza to ćemo vidjeti. Naravno da suša ovdje u Republici Srpskoj može proizvesti štetu, međutim ostaje da se vidi kakva će suša biti i u okolini, odnosno u zemljama odakle mi uvozimo dobar dio kukuruza. Bosna i Hercegovina nije zatvorena kao tržište i na nju, odnosno na cijene ima uticaj i njena okolina", kaže Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

Region se takođe bori sa sušom i prihodima. Nizak vodostaj rijeka poput Dunava pored proizvodnje utiče na proizvodnju, transport, razmjenu. Zbog klimatskih talasa koji preko nas prolaze UN je izdao upozorenje da bi vremenski fenomen El Ninjo mogao kraja naredne godine da izloži gotovo još 49 miliona ljudi akutnoj nesigurnosti u snabdijevanju hranom, upozorio je Svjetski program za hranu, navodeći da bi broj ugroženih mogao da dostigne 274 miliona u 45 zemalja već izloženih ovoj opasnosti. Osim humanitarnih posljedica, stručnjaci očekuju to moglo dodatno povećati cijene hrane na svjetskom tržištu.