Svi na gubitku: Zašto su sredstva od putarina i dalje blokirana?

Tako su se "Autoputevi Republike Srpske“ zadužili i za Dobojsku obilaznicu, čija ugovorena vrijednost radova iznosi oko 93.720.000 evra.

Za taj projekat je Evropska banka za obnovu i razvoj ukupno odobrila 150 miliona evra. Na to, logično, idu kamate. U prethodnom periodu kamatna stopa je u prosjeku iznosila približno 4,5 odsto, pa je preduzeće na svakih 10 miliona KM neotplaćenog duga, plaćalo kamate u iznosu od pola miliona KM godišnje. To nije jedini kredit...

"Projekat Banjaluka-Gradiška, izgradnja auto – puta Banjaluka-Prnjavor, Prnjavor-Doboj i ovaj dio od Doboja do Kostajnice. To su sredstva koja su potrošena, namjenski su potrošeni ti krediti. Sredstva koja prikupljamo od akcizi, putarine, nisu ona uvijek bila u ovom iznosu ovolika kolika su danas, bila su značajno manja, ona su se uvijek koristila za obezbjeđenje tih projekata. Da bismo mogli da dođemo u fazu izgradnje, potrebno je rješavati imovinsko – pravne odnose, projektovati, raditi projektno – tehničku dokumentaciju. Mi to i dalje radimo za neke nove projekte koji će se raditi u Republici Srpskoj. Dakle, dio sredstava izdvajamo iz svog tekućeg poslovanja", kaže Nedeljko Ćorić, v.d. direktora „Autoputeva Republike Srpske“.

Rupe će nastaviti da se krpe kreditima, jer dogovora o raspodjeli prihoda, po višegodišnjoj navici, nema. Članovima Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH iz drugog entiteta ne odgovara dosadašnji koeficijent. Ministarstvo finansija Federacije već 7 godina blokira cijeli proces raspodjele sredstava od putarina jer traže da se poveća koeficijent u korist Federacije. Tako sada 85 neraspoređenih miliona leži na podračunu u Centralnoj banci, umjesto da se koriste za izgradnju auto – puteva i rekonstrukciju puteva.

Valjalo bi da se što prije raspodjele, jer su svi na gubitku.

„Konačna metodologija nije usvojena, od 2018. godine do danas, a ova bi sredstva trebala pripasti entitetskim preduzećima koja se bave izgradnjom auto-puteva. Po osnovu naknade za vođenje depozitnih računa (podračun putarina), a u skladu sa Odlukom o utvrđivanju tarife naknada za usluge koje vrši Centralna banka Bosne i Uprava za indirektno oporezivanje u periodu od maja 2021. godine do septembra 2025. godine uplatila iznos od oko 317 hiljada KM", kaže Darjana Maglov, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Ne odgovara ovo ni "Autocestama FBiH", ali čini se da za to ni ne mare. Na naš upit iz federalnog ministarstva finansija ne odgovaraju. Dodatnu štetu Srpskoj je nanio Kristijan Šmit. Prethodne milione koji su se godinama gomilali na računu, a drugi entitet blokirao, preusmjerio je za Viadukt.