Treći upisni rok: Između želja studenata i realnosti tržišta rada

"Studiram Fakultet političkih nauka, ja sam jako zadovoljna i sa profesorima i sa načinom rada i sa svim onim što oni nama pružaju, a i sa onim što pruža sam Univerzitet u Banjoj Luci", rekla je Jelena Pepić, student Fakulteta političkih nauka.

Na listi slobodnih mjesta u trećem upisnom roku i dalje dominiraju fakulteti čiji su kadrovi najmanje traženi na tržištu rada. Brojke jasno govore, dok su prirodne i tehničke nauke nedovoljno popunjene, najveći pritisak i interesovanje bilježe humanistički smjerovi.

"Zadnjih desetak godina imali smo određene izazove kada je u pitanju zainteresovanost za filozofiju. Nakon deset godina, ove godine, mi smo praktično popunili u potpunosti studijski program Filozofija, što ja mislim da nije niko u cijeloj državi. To negdje govori da moguće da dolazi do određenog povećanja interesa za društvene i humanističke nauke", rekao je Srđan Dušanić, dekan Filozofskog fakulteta.

Ekonomija, kao studij koji decenijama privlači najveći broj kandidata, i ove godine pokazuje koliko studenti vjeruju u sigurnost društveno-orijentisanih fakulteta. Interesovanje dolazi i iz regiona, pa Univerzitet u Banjoj Luci postaje izbor i studentima iz Srbije.

"Ekonomski fakultet Banja Luka se tabelirao u regionu kao jedan od najboljih, po nivou izvrsnosti među prvima. Naši studenti, relativno, lako dolaze do zaposlenja, bolje rečeno, traženi su na tržištu. Tako da je interesovanje bilo veliko u prvom, drugom, a evo i u trećem upisnom roku. Zahtijev za proširenje liste u trećem roku smo i tražili zato što smo imali zainteresovane studente koji žele da se upišu. Jedan dio studenata koji je nekad studirao u Srbiji, prije svega, sad ima opredjeljenje da studira u Banjoj Luci", rekao je Milenko Krajišnik, dekan Ekonomskog fakulteta.

Nije lako biti na mjestu onih koji pokušavaju uskladiti obrazovni sistem sa potrebama poslodavaca. Dok mladi biraju smjerove prema ličnim afinitetima, tržište rada zahtijeva potpuno drugačije profile stručnjaka.

"Privrednici su posebno ugroženi s obzirom na nedostatak adekvatnih kadrova , te ne mogu da planiraju dalje investicije. U konačnici, mi kao društvo sami onemogućavamo da stvorimo pretpostavke za društveni rast. Ta tema, usklađivanja tržišta rada sa obrazovnom politikom je jedna od najvažnijih koju u ovom trenutku imamo", rekao je Miroslav Vukajlović, direktor agencije „Spektar“.

Treći upisni rok još jednom otvara staro pitanje, da li univerziteti treba da prate želje studenata ili da obrazuju kadar koji će sutra pokretati privredu? Bez jasne strategije usklađivanja, obrazovanje ostaje zatvoreno u svojim okvirima, a tržište rada prepušteno vlastitim nedostacima.