Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslavlja danas praznik Vavedenje Presvete Bogorodice, koji simbolizuje dolazak trogodišnje Marije u Jerusalimski hram i njeno zavještanje Bogu.
Marija je u skladu sa zavjetom roditelja Joakima i Ane - da će ako dobiju porod, dijete dati u hram - dovedena u Jerusalim i uvedena u hram.
Na vratima hrama dočekao ih je prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče, koji je Mariju uveo u hram i postavio je na prvi od dvanaest stepenika koji su vodili u najsvetiji dio, nazvan Svetinja nad svetinjama. Marija se na ostale stepenike popela sama, iako je to bilo teško i odraslim ljudima.
Marija je u hramu ostala devet godina. Pošto su joj u međuvremenu umrli roditelji, sveštenici su odlučili da je udaju za 80-godišnjeg udovca Josifa, koji je već imao odraslu djecu.
Tako su, prema predanju, zadovoljeni strogi propisi koji ne dozvoljavaju da djevojka ostane djevica do kraja života, već je svaka morala da se uda. Marija je živjela u Josifovoj kući kao što je živjela u hramu, tako da je ona bila prva monahinja - ona koja je život zavještala Bogu.
Vavedenje je i slava manastira Hilandara.
Narodna vjerovanja i običaji
Bogorodica se smatra zaštitnicom žena i porodilja i razna su narodna vjerovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.
U takovskim selima bio je običaj da se poslije službe u crkvi, svečano odjevene i okićene cvijećem, okupe sve mlade koje su se te jeseni udale. U nekim selima žene koje nemaju djecu, odlaze u manastire i crkve, gdje se mole kako bi dobile porod.
I stočari je slave kako bi im zaštitila stoku od zvijeri.
Ponegdje, vjeruje se, lijepo vrijeme na Vavedenje najavljuje dobru ljetinu.
Stariji kažu da ako na Vavedenje pada kiša - biće rodna godina, ako duva jak vjetar - nerodna. Ako bude hladno i sa snijegom, sljedeća godina bila bi blaga i topla.
Na ovaj dan post je obavezan jer Vavedenje pada u vrijeme velikog Božićnog posta.
