22.08.2025
15:32
Komentari:
1Gotovina sve više gubi trku s karticama i mobilnim aplikacijama, pokazuju podaci Evropske centralne banke (ECB).
Dok građani evrozone sve češće plaćaju bezgotovinski, udio transakcija gotovinom u posljednjih pet godina prepolovio se – sa 68 % na 40 % po broju transakcija i sa 40 % na tek 24 % po vrijednosti. Odgovor evropskih monetarnih vlasti zove se digitalni evro – virtuelna verzija gotovine namijenjena svakodnevnim plaćanjima.
Ovaj potez za portal "Dnevno" komentarisao je ekonomski stručnjak Damir Novotni, koji navodi kako je ovo jedan potpuno prirodan i očekivani proces.
Jezivi incident: Luda sreća spasila dvoje influensera
"Kroz digitalizaciju evra nestaće potreba za kojekakvom fiskalizacijom, a i evazija poreza bi trebala biti manja. Provedeno je jedno veliko istraživanje na nivou Evropske unije, koje je naručio Evropski parlament. Prema tom istraživanju, zemlje poput Hrvatske i Turske su pri samom vrhu sive ekonomije, izbjegavanja poreza i plaćanja gotovinom", rekao je Novotni.
"Digitalni evro je put prema potpunoj digitalizaciji valuta, odnosno ukidanja keša u prometu. To je osnovni smisao, tim više što su troškovi distribucije evra ogromni. Na jedan evro ta brojka iznosi otprilike deset centi”, nadodao je.
“Digitalni novac je direktna konkurencija virtualnom novcu. Tu je i cilj da se zaustavi taj trend virtualnih valuta, koje zapravo i nisu valute jer ne ispunjavaju sve uslove da bi bile novac, niti su regulisane u smislu novca u opticaju", rekao je Novotni.
Sletio autom s mosta: Poginuo mladić (24)
Za razliku od kartica i aplikacija koje kontrolišu privatne i uglavnom neevropske kompanije, digitalni evro bi bio oblik javnog novca, jednako vrijedan kao papirnati evro. Korisnici bi njime plaćali preko digitalnog novčanika – onlajn ili oflajn – bez naknada i bez mogućnosti da ECB prati pojedinačne kupovine.
“Digitalizacija evra je potpuno logičan slijed. To je projekt koji postoji već duže vrijeme i on će biti odgovor na dva velika trenda, evazije poreza i bježanja u virtuelne valute”, rekao je.
Sistem bi se temeljio na sigurnosti i jednostavnosti gotovine, a mogao bi funkcionisati i u kriznim situacijama, na primjer tokom nestanka struje ili prekida internet veze.
Pogledajte kako FBI ulazi u kuću Džona Boltona
“Mi uvijek strahujemo od novih tehnologija, što je i ovdje prisutno. Mi u Hrvatskoj imamo jako razvijeno kartično poslovanje. Na našem tržištu su kreditne i debitne kartice dostupne od 70-ih godina prošlog vijeka. Danas imamo oko 8 miliona izdatih kreditnih i debitnih kartica, što govori o prihvaćenosti digitalnih oblika plaćanja”, rekao je Novotni.
Uprkos digitalnim trendovima, gotovina i dalje ima snažne pristalice. Prema istraživanju "Goldman Saksa", gotovo 30 % malih i srednjih preduzeća u evrozoni preferira gotovinu, pri čemu je taj udio znatno viši u Austriji i Italiji. Ekonomisti upozoravaju da bi bez standardizovanog javnog rješenja poput digitalnog evra evropsko tržište moglo postati zavisno od stranih i privatnih sistema plaćanja.
“Novac postoji već 6000 godina, nebitno govorimo li o kamenu, devi ili digitalnom zapisu. Novac ima svoje funkcije i mora postojati transparentnost u transakciji. Ako je to netransparentno, onda se tu otvara prostor sivoj i crnoj ekonomiji”, rekao je.
Umro omiljeni srpski glumac: Ostaće upamćen po prepoznatljivom humoru
Projekt je trenutno u pripremnoj fazi koja traje do oktobra 2025. Tek nakon zakonodavnih odluka mogla bi uslijediti tehnička realizacija, a očekuje se da bi digitalni evro mogao biti uveden između 2027. i 2029. godine.
Iako se u javnosti spekuliše o geopolitičkim implikacijama digitalnih valuta, ECB naglašava da digitalni evro nije zamišljen kao konkurencija američkom dolaru. Njegova je svrha, kažu u Frankfurtu, "osigurati građanima pristup javnom novcu u digitalnom svijetu" i očuvati slobodu izbora načina plaćanja.
Hronika
2 mj
0Hronika
2 mj
0Hronika
2 mj
0Društvo
2 mj
0Najnovije
Najčitanije
22
53
22
52
22
45
22
43
22
40
Trenutno na programu