Dizel probio granicu od 4 marke, šta nas čeka?

Traže strožu kontrolu tržišta i oštriju kaznenu politiku, jer sadašnje kazne ne predstavljaju dovoljan mehanizam za sprječavanje kršenja propisanih marži.

"Prodavci su cijenu nafte po litru dizali i dva, tri puta u toku dana ako se poredi jedinična cijena po barelu 2022. i uzimajući kurs dolara i ta cijena na pumpama što smo plaćali kao krajnji potrošači bila svega za oko 2,13, 2,2 puta skuplja od ulazne po barelu mjerene sirove nafte, a danas je 3,4 puta skuplje", kaže Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske

Za nekoliko mjeseci litar dizela s poskupljenjima je stigao do nivoa koji direktno mijenja troškove građana, ali i cijene čitavog niza usluga.

Litar dizela početkom godine bio je 2,30 KM, početkom jula 2,70, a danas na pojedinim pumpama prelazi 4 KM. To je rast od oko 74 odsto u odnosu na početak godine.

Dok cijena dizela raste, iz Ministarstva trgovine i turizma podsjećaju da na snazi već postoje mjere kojima se, kako navode, može uticati na konačnu cijenu. Marža u prometu naftnih derivata je ograničena, a građanima i privredi omogućeno je i direktno umanjenje cijene goriva. Mjera se primjenjuje od 15. aprila, a njeno važenje trenutno je produženo do 15. oktobra 2026. godine

"Ograničenje marži predstavlja jedan od ključnih mehanizama kojima se može djelovati na domaćem tržištu, jer se na taj način sprečava da povećanje trgovačkih marži bude dodatni faktor rasta cijena. Pored ograničenja marži, Vlada Republike Srpske donijela je i Odluku o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, kojom je građanima, privrednim subjektima i samostalnim preduzetnicima omogućeno umanjenje cijene bezolovnog benzina i dizel-goriva za 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama koje učestvuju u realizaciji ove mjere", navode iz Ministarstva trgovine i turizma Srpske.

Za prevoznike postojeće mjere Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske nisu dovoljne da pokriju rast troškova. Povrat od 10 feninga po litri nije dovoljan, a akcize od 30-40 feninga su za njih minimalne.

Nikola Brković ističe da teretno vozilo u prosjeku troši od 30 do 35 litara na 100 kilometara, pa svaki novi rast cijene goriva direktno povećava trošak jedne ture. Jasno kaže, ako se stanje ne promijeni cijene transporta će biti povećane i do 50%.

"Ako uzmete da trebate da prevezete jednu turu jednu narudžbenicu 1000 kilometara znači da ćete potrošiti minimalno 300 do 350 litara dizela što znači da ta cijena prevoza mora biti minimalno podignuta za 300 do 350KM što je ogromna količina novca", kaže Brković, član Konzorcijuma ''Logistika''.

I dok prevoznici upozoravaju da bi novi rast goriva značio i skuplji transport, u Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima ne očekuju da će cijene u kratkom roku nastaviti da rastu istim tempom. Procjenjuju da bi moglo doći do stagnacije ili blagog pada, ali bez naglog pojeftinjenja.

"Cijene će ostati na ovom nivou, ako me pitate za neki kraći vremenski period mislim da će doći do stagnacije ili nekog blagog pada ali obzirom da imamo složene geopolitičke prilike na globalnom nivou nije realno da u ovoj godini dobijemo bumerang efekat unazad i da se cijene snize", rekao je Dragan Trišić, član Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

Tračak nade stiže sa svjetskog tržišta. Cijena sirove nafte pala je danas ispod 91 dolara po barelu, dok tržišta prate napore usmjerene na smirivanje tenzija na Bliskom istoku. Ipak, pad cijene sirove nafte ne znači automatski i pad cijene goriva na našim pumpama. Svjetska kretanja do domaćih potrošača stižu sa zakašnjenjem. Ako je za utjehu, a vjerovatno nije, cijena goriva u Republici Srpskoj i dalje je jedna od najpovoljnijih u Evropi.

U toj neslavnoj trci ubjedljivo vode Holandija, Finska i Danska, gdje litar dizela dostiže oko 2,56 do 2,58 evra, dok je u Njemačkoj 2,46 evra. Ni Francuska i Belgija nisu daleko, sa više od 2,38 evra po litru.