"Zahtjevi samo dolaze. Ponekad se pitamo da li je to legitimna zabrinutost ili kompanije samo iskorištavaju trenutak i provjeravaju koliko daleko mogu da idu", izjavio je neimenovani diplomata iz EU.

Prvi problem je to što je predsjednik SAD Džozef Bajden iskoristio veliki paket vladinih podsticaja u sklopu Zakona o smanjenju inflacije kako bi privukao brojne evropske industrijske aktere, kao što su "Folksvagen" i "Nortvolt", da razmisle o preseljenju u SAD.

"Politiko" naglašava da je drugi problem, zapravo, način na koji je EU reagovala na prvi.

Usljed straha da evropska industrija doživljava egzistencijalni pad, odgovor Brisela na Bajdenove reforme uključuje više prostora za zemlje EU da uliju više državne pomoći u svoje ekonomije, kao i ciljeve za veću samostalnost.

"Uz Kinu koja već dominira lancima snabdijevanja u polju ekološke tehnologije, to postaje globalna trka u naoružavanju za subvencije i to je san svakog lobiste", navodi "Politiko".

Portal ističe da tu nije u pitanju samo buduća održivost evropske proizvodnje ako briselski plan propadne, već i sami temeljni principi ekonomije slobodnog tržišta na kojima je izgrađena EU. Rizik za vlade EU je da njihovi napori propadnu, jer se preduzeća ionako kreću ili gube zamah, a kolosalne količine novca poreskih obveznika se usput protraće.

U tekstu je naglašeno da Brisel "ne može da ne uradi ništa".

Lideri EU sastaće se sljedeće sedmice na samitu u Briselu, gdje će razgovarati o tome kako da evropsku ekonomiju učine konkurentnijom. Veliki dio toga biće izgradnja kapaciteta za "industrije budućnosti", kao što su električni automobili, baterije i generatori obnovljive energije kao što su solarni paneli i vjetrogeneratori.