Koji uređaji su “energetski vampiri” po stanovima, i kako se može smanjiti potrošnja. EPS još procjenjuje koji model bi bio najbolji za motivisanje potrošača, a pominju se dvije opcije, piše Euronews.

Prva mogućnost je da se građanima umanje računi srazmjerno procentu manje potrošnje u odnosu na isti mjesec prošle godine, a druga da se za njih cijena kilovata naplaćuje sa popustom, odnosno manje od 8,144 dinara po kilovat-satu koliko iznosi poslije najnovijeg poskupljenja.

Profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu Miloš Banjac kaže da se neracionalno odnosimo prema energiji i smatra da ima prostora za njenu uštedu.

"Potrošači su ti koji će diktirati kako se troši energija, a ne uređaj. Samo racionalnim korišćenjem energije u domaćinstvima je moguća ušteda od 10 odsto, bez dodatnih finansijskih ulaganja, dok bi sa uloženim minimalnim sredstvima ta ušteda bila i do 20 odsto, a kada bismo sproveli ozbiljne mjere i uložili u obnovu objekata i termo-tehničke sisteme, potrošnja bi mogla da se prepolovi",  tvrdi profesor Banjac.

Gdje može najviše da se uštedi

On napominje da najviše energije domaćinstva troše za grijanje, oko 60 odsto, dok je ostalih 40 odsto na ostale uređaje u domaćinstvu, od kojih se svakako ističe bojler, koji troši oko 9 odsto energije kao sljedeći najveći potrošač, pa šporet za kuvanje, klima-uređaj, veš-mašina i ostali kućni uređaji. Profesor ističe da tamo gdje se najviše troši, može najviše i da se uštedi.

Banjac objašnjava da se izraz “energetski vampiri” koristi za uređaje koji neprestano rade i koji realno troše malo energije, ali da zbog toga što rade 24 sata bez prestanka ipak potroše količinu energije koja nije zanemarljiva. To su kompjuteri, televizori, vaj-faj uređaji, risiveri. Njihova potrošnja energije je gotovo neprimjetna, ali kada se sabere tokom godine vidi se da nije mala. Profesor napominje da neke studije pokazuju da se i do 5 odsto struje može štediti isključivanjem televizora, risivera i ostalih uređaja kada ne boravimo u prostoru i kada ih ne koristimo.

Kada su u pitanju kućni aparati, profesor kaže da se ušteda energije kod bojlera može postići podešavanjem temperature vode do određenog stepena, ali i racionalnim korišćenjem, odnosno tuširanjem, a ne kupanjem u kadi.

Stepen više, 7 odsto skok proizvodnje

"Svako pregrijavanje i podizanje temperature za po jedan stepen više od onoga što nam je potrebno, povećava potrošnju za 7 odsto, dok nešto manje, oko četiri odsto trošimo ako hladimo taj prostor. Ko se greje na struju preko grejalica i drugih uređaja, trebalo bi da pređe na grejanje pomoću toplotnih pumpi i klima-uređaja, jer će tako smanjiti potrošnju električne energije za tri puta”, napominje profesor Banjac.

Na to ukazuje i električar Tomislav Micić i kaže da je električni kotao najveći potrošač struje za grijanje, a da ga najčešće postavljaju investitori koji ne mogu da priključe zgrade na centralno grijanje.

"Ovo grejanje je dobro za male stanove do 40 kvadrata sa dobrom izolacijom, jer su tu gubici mali. TA peći su najmanji potrošači kada je u pitanju grejanje, zbog toga što se noću pune i troše jeftinu struju. Bojler jeste sledeći najveći potrošač struje po snazi, ali to sve zavisi od ukućana. Ako ima više članova porodice i mladih, može da potroši baš mnogo, jer stalno mora da se dogreva ili da bude stalno uključen. Mašina za sudove i za veš su, takođe, veliki potrošači, snage 2 kilovata i sve zavisi koliko se često koriste", kaže Micić za Juronjuz Srbija.

On napominje da je za grijanje vode u bojleru najrentabilnije da se on uključuje noću.

"Ako posmatramo penzionersku dvočlanu porodicu, oni mogu na bojleru da uštede tako što će ga uključiti u ponoć i isključiti u osam sati ujutru, jer je noćna struja četiri puta jeftinija od dnevne. Kome je to dovoljno, imaće uštedu ako tako bude radio",  tvrdi električar.

On napominje da televizor, frižider, zamrzivač troše do 200 vati i ukazuje da je to i do 10 puta manje nego veš-mašina.

"Oni su grupa malih potrošača, dok su kompjuteri između, jer troše do 500 vati, u odnosu na 2.000 vati gdje su bojler, mašina za pranje veša i posuđa. Tu su i fen i pegla, koji se kratko koriste i ne potroše mnogo, ali troše mnogo više od TV i računara" navodi Micić.

“Ako brzo ne pojeftini ogrev, poskupjeće struja”

Ekspert za energetiku Aleksandar Kovačević je izjavio da se načelno štednjom može doći do manjeg računa, ali ukazuje da najveći dio stanovništva već štedi.

"To su oni koji se nalaze u zoni energetskog siromaštva i već troše dosta skromno i gdje postoji znatna redukcija grijanog prostora tokom zime. Ti potrošači nemaju mnogo prostora za uštedu. Iako Srbija troši tri puta više struje od evropskog prosjeka, to važi samo kada je u pitanju odnos između potrošene energije i nacionalnog proizvoda. Sa stanovišta domaćinstava, potrošnja je negdje na prosijeku ili čak ispod. Ukupna potrošnja po stanovniku je dosta mala za evropske prilike", tvrdi Kovačević.

On kaže da štednja u ovom trenutku, dva mjeseca pred početak zime, jeste mogućnost i da tu nemamo mnogo izbora. Ističe i da se potrošnja energije svakako mora uskladiti sa sposobnostima proizvodnje i uvoza i ukazuje da je druga dimenzija cijena.

"Potrošnja energije se mora uskladiti. Imamo sada vrlo visoku cijenu ogrevnog drveta koja će imati veliki uticaj na stabilnost cjelokupnog energetskog sistema. Ili će ta cijena ići naniže brzo i mnogo ili će pak cijena električne energije brzo i mnogo ići naviše",  rekao je Kovačević.