Potrošači su posljednjih mjeseci počeli primjećivati kako su određeni proizvodi izgubili na kvalitetu, a sve češće se govori i o smanjenju gramaže proizvoda prilikom čega cijena ostaje ista ili pak raste.
Nedavno je Potrošački savjet iz Hamburga poznati margarin Ramu proglasilo "velikom prevarom" jer mu je, uz pad kvalitete, smanjena gramaža s 500 na 350 grama.
"Nova vrsta Rame za 43 odsto je skuplja od klasične, a margarin se prodaje u pakovanju od 350 umjesto 500 grama, ali košta isto toliko. Gotovo polovina margarina sastoji se od palminog ulja, dok ulje repice čini tek nešto manje od trećine sastojaka", pojašnjavaju iz Hamburga.
Ali, to nije jedini primjer. Dojče vele prenio je istraživanje Sabine Hubner, stručnjaka za kvalitet u sektoru uslužnih djelatnosti, koja kaže da su nakon početka sukoba u Ukrajini proizvođači pomfrita zamijenili suncokretovo ulje palminim zbog nedostatka suncokretovog. Objašnjava da je taj potez zamišljen kao mjera u slučaju nužde, ali da je u međuvremenu za dio proizvođača to postala svakodnevica iako na tržištu više nije prisutna nestašica suncokretovog ulja.
Iako se već duže vremena priča o smanjenju kvaliteta i veličine proizvoda, u posljednje su vrijeme potrošači posebno osjetljivi jer povećanje troškova dolazi sa svih strana i ne uključuje samo namirnice za svakodnevnu konzumaciju, već i energente te ostale usluge.
Građani: Već neko vrijeme primjećujemo smanjenje proizvoda i lošiji kvalitet
U razgovoru sa stanovnicima Pule Indeks prenosi da i oni već neko vrijeme obraćaju pažnju na promjene cijena i smanjenje artikala te da su uočili kako je pojedinim artiklima opao kvalitet.
"Primijetim da su cijene na pojedinim proizvodima ostale iste, a da im se smanjila gramaža. Na primjer, primijetio sam da su konzerve sardina prije imale 100 grama, a sada imaju 80 grama. "Primijetio sam to i s drugim proizvodima poput marmelade od šipka. Vjerujem da ima još puno takvih primjera. Vidim da je sve poskupilo, a potrošači se opravdavaju svakakvim potezima kako bi ljude uvjerili da to nije istina", rekao je Željko.
"Dolazi do pada kvaliteta proizvoda, a znatno većih cijena. Voljela bih da se to promijeni, ali mislim da neće s obzirom na inflaciju u Hrvatskoj. Pad kvalitete proizvoda najviše sam primijetila na slatkišima", rekao je Adrijana iz Pule.
"Primijetio sam da današnji proizvodi imaju sve manje gramaže, a da im je cijena sve veća, kao npr. čokolada. Njoj je sada smanjena gramaža sa 100 grama na 90 ili 80, a cijena je puno veća. Kvalitet je takođe puno niži. Nije slučaj samo s čokoladom, to se dogodilo i s brojnim drugim proizvodima", rekao je Dean.
O čemu je zapravo riječ?
Ovakve pojave imaju svoje ime, a zovu se šrinkflacija i skimpflacija. Šrinkflacija podrazumijeva strategiju proizvođača hrane da smanje veličinu svojih proizvoda i pakovanja, ali da cijena ostane ista ili veća. Radi se o obliku skrivene inflacije tako što umjesto povećanja cijene proizvoda, što bi potrošačima bilo odmah vidljivo, proizvođači smanjuju veličinu proizvoda, a zadržavaju istu cijenu. Dakle, apsolutna cijena proizvoda ne raste, ali je porasla cijena po jedinici težine ili volumena.
Na šrinkflaciju najviše utiče povećanje troškova proizvodnje te intenzivna tržišna konkurencija, a ovaj princip ne zaobilaze ni jedne od najvećih svjetskih kompanija. Među najpoznatijim primjerima su Koka kole, koja je 2014. godine smanjila veličinu svoje velike boce s dvije litre na 1.75 litara, te kompanija Kraft, koja je smanjila težinu Toblerone pločica s 200 grama na 170 grama.
S druge strane, skimpflacija se odnosi na praksu smanjivanja kvalitete proizvoda koji se nastavlja plasirati na tržištu po istoj cijeni. Nor. proizvođač koristi jeftinije sastojke ili niže kvalitetne proizvodne procese za izradu proizvoda.
