Grabar Kitarović: Deklaracija o zajedničkom jeziku marginalna stvar

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović izjavila je da je Deklaracija o zajedničkom jeziku "marginalna stvar o kojoj uopšte ne treba raspravljati".

Hina prenosi da je ona, kada su joj novinari tražili komentar u vezi s Deklaracijom o zajedničkom jeziku, rekla da danas u Hrvatskoj ima toliko problema i da "visi više od 40.000 radnih mjesta direktno i više od 100.000 ljudi koji su povezani sa krizom koju 'Agrokor' proživljava i u tom smislu im zavisi egzistencija".

"Ja mislim da je ta jedna deklaracija sasvim marginalna stvar o kojoj uopšte ne treba raspravljati, jer taj nekakav zajednički jezik bio je politički projekt koji je umro zajedno s bivšom Jugoslavijom i ona se više nikada neće ponoviti", rekla je Grabar Kitarovićeva.

U Sarajevu je nešto ranije i zvanično predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku koju je 30 stručnjaka iz različitih oblasti sastavilo tokom jednogodišnje konferencije "Jezici i nacionalizmi", održane u Beogradu, Splitu, Podgorici i Sarajevu.

Vladimir Arsenijević iz Udruženja "Krokodil" je, predstavljajući Deklaraciju, izjavio da pažnja koju je izazvala govori zapravo o njenoj bitnosti.

"Željeli smo da pokušamo da rekonstruišemo neprirodno stanje koje živimo u regionu već nekoliko decenija", rekao je Arsenijević, koji je potpisnik Deklaracije.

Hrvatska književnica Ivana Bodrožić, koja je takođe potpisnica Deklaracija, rekla je da je ona pogrešno interpretirana u medijima i dodala da iz onih koji su je potpisali ne stoji nijedna institucija, stranka ili bilo kakva finansijska podrška.

"Našli smo se oko ove Deklaracije i udružili zbog naših uvjerenja. U Hrvatskoj je smatraju napadom na Deklaraciju o hrvatskom jeziku iz 1967. godine, iako se i ta dekalaracija bori za jedan jezik koji je glavni, a koji možemo zvati kako želimo", rekla je Bodrožićeva.

Inače, Deklaraciju o zajedničkom jeziku do sada je potpisalo više od dvije stotine lingvista, književnika, naučnika, aktivista i drugih kredibilnih ličnosti iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

Među njima su: Rade Šerbedžija, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Boris Dežulović, Nenad Veličković, Marko Tomaš, Rajko Grlić, Borka Pavićević, Filip David, Teofil Pančić, Jasmila Žbanić, Viktor Ivančić, Dragan Markovina, Boris Buden, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Snježana Kordić i Balša Brković.

(B92)