Na zahtjev unuka: Počinje proces za rehabilitaciju Milana Nedića

Prvo ročište u procesu za rehabilitaciju Milana Nedića, srpskog premijera za vrijeme okupacije tokom Drugog svjetskog rata, zakazano je za 7. decembar pred Višim sudom u Beogradu, najavio je Nedićev praunuk Aleksandar Nedić, podnosilac zahtjeva u ime potomaka.

Aleksandar Nedić, koji je generalni sekretar Srpskog liberalnog savjeta (SLS), najavio je u razgovoru za "Politiku" da će u procesu učestvovati brojni svjedoci, među kojima ima i javnih ličnosti.

"To su ljudi koje je Milan Nedić svojim odlukama spasao sigurne smrti strijeljanjem ili deportacijom u logore. Među njima su neki istaknuti komunisti, kao i veliki broj pripadnika pokreta Draže Mihajlovića", kaže Aleksandar Nedić.

On je istakao da će se tokom procesa "pokazati da Nedićeva Vlada nije imala veze sa progonom i uništavanjem Jevreja u Srbiji i Beogradu"."To će skinuti ljagu sa Milana Nedića, ali i sa Srbije i Beograda. Naš pravni tim pripremio je 1.389 dokumenata koji potkrepljuju ove tvrdnje", naglasio je Aleksandar Nedić.

Nedić još ističe da je njegov pradeda spasao od istrebljivanja preko 350.000 Srba iz NDH i da zahvaljujući njemu niko iz Srbije nije bio mobilisan na Istočni front.

Aleksandar Nedić dodaje i da njegov pradjed nije bio osnivač Banjičkog logora, već je, kako je rekao, to bila Komesarska uprava pod Milanom Aćimovićem, kao i da tadašnja vlada nema veze sa osnivanjem logora Sajmište.

Milan Nedić bio je načelnik Generalštaba Vojske Kraljevine Jugoslavije, a od 1939. i ministar vojske i mornarice.

Kako podsjeća "Politika", zbog zalaganja za svrstavanje uz Hitlera, usljed nespremnosti Jugoslavije za rat, smijenjen je 1940. a reaktiviran godinu dana kasnije.

Prihvatio je mjesto predsjednika kvislinške vlade, a u oktobru 1944. bježi u Austriju, da bi ga britanske snage isporučile Beogradu 1946. godine.

"Politika" podsjeća i da su beogradske novine 5. februara 1946. objavile da je Nedić izvršio samoubistvo u zatvoru, skočivši kroz prozor.

Njegovi potomci sada traže da se poništi uredba Vlade FNRJ iz 1949. godine, kojom se narodnim neprijateljima oduzimaju imovina i građanska prava, navodi "Politika".

Milan Nedić nikada nije bio osuđen, niti je protiv njega podignuta optužnica.

Ako rehabilitacija uspije može se pristupiti restituciji Nedićeve imovine.

Beogradski dnevnik još podsjeća da je Nedićev testament sačinjen 4. aprila 1941. godine, prije napada Nemačke na Jugoslaviju.

Nedić i dvojica njegove braće, Boško i Milutin, posjedovali su 37 ari Zemunskog parka, dio zgrade u Nemanjinoj 35, gdje se danas nalazi Narodna banka Srbije, nekoliko placeva u Vrtlarskoj ulici u Zemunu i placeve u Grockoj.