Nastaviti ublažavanje klimatskih promjena

Vlada Republike Srpske usvojila je informaciju o izvještaju o namjeravanim aktivnostima ublažavanja klimatskih promjena u BiH i zadužila Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju da aktivno učestvuje u realizaciji aktivnosti planiranih u navedenom izvještaju.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić rekla je  da ovo ministarstvo, kao nadležni organ za provođenje Okvirne konvencije UN o promjeni klime za BiH, aktivno radi na usvajanju izvještaja o namjeravanim aktivnostima ublažavanja klimatskih promjena u BiH, iako BiH ima status zemlje u razvoju i kao takva nema obavezu smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte.

"Izrada i usvajanje izvještaja o namjeravanim aktivnostima ublažavanja klimatskih promjena u BiH predstavlja izraz dobre volje da se doprinese borbi protiv klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, ali i omogućava pristup međunarodnim izvorima finansiranja. Mi u izvještaju za BiH navodimo domaće potrebe i prioritete, uz naglašavanje mjera za koje je potrebna finansijska podrška", navela je Golićeva.

Ona je dodala da svaka država članica EU treba da odluči kakav će biti njen doprinos smanjenju emisija, odnosno može formulisati svoje ciljeve kao kvalitativno smanjenje gasova sa efektom staklene bašte do određenog datuma, ili samo kao planirane aktivnosti, na primjer – proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije.

"Mi smo za baznu godinu uzeli 1990. godinu, a period realizacije je 2030. godina, kada se, prema izrađenim scenarijima, dostiže najviši nivo emisija, odnosno očekuju se za 20 odsto veće emisije od nivoa emisija iz 1990. godine", rekla je Golićeva.

Prema njenim riječima, smanjenje emisije gasova koje BiH vlastitim sredstvima može postići u odnosu na bazni scenario iznosi 25 do 2030. godine, što bi značilo 18 odsto veću emisiju u odnosu na baznu 1990. godinu.

"Značajno smanjenje emisija moguće je postići jedino uz međunarodnu podršku, što bi dovelo do smanjenja emisija za tri odsto, a u odnosu na bazni scenario, predstavljalo bi potencijalno smanjenje od 23 odsto", ističe Golićeva.

Ona je navela da će se nastojati da se realizuju aktivnosti usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa EU propisima i izrada strategija i akcionih planova u svim sektorima.

Prema njenim riječima, radiće se i na izgradnji kogenerativnih postrojenja na drvnu sječku iz šumskih drvnih ostataka i drvnog otpada iz drvnoprerađivačke industrije, pojedinačne snage od nekoliko megavata, a ukupne snage 70 od 2.030 megavata.

Planirana je i zamjena postojećih termoelektrana prosječne efikasnosti 30 odsto novim, koje će imati efikasnost oko 40 odsto, ugradnja opreme za proizvodnju energije iz metana iz dva podzemna rudnika sa pet jama, instaliranje malih hidroelektrana snage do 10 megavata, ukupne snage 120 megavata i to u periodu do 2030. godine.

Izvještajem je predviđeno instaliranje ukupne snage 175 megavata aeroelektrana do 2030. godine i instaliranje ukupne snage 20 megavata fotonaponskih modula u istom periodu.

"Predviđeno je, takođe, uvođenje obnovljivih izvora energije u postojećim sistemima daljinskog grijanja, kao i izgradnja novih sistema daljinskog grijanja na obnovljive izvore energije te rekonstrukcija i modernizacija mreže daljinskog grijanja, kotlovnica i toplotnih podstanica", navela je Golićeva.

Ona je dodala da je veoma važan segment u smanjenju emisija gasova sa efektima staklene bašte sistemska energetska obnova postojećih zgrada, s akcentom na javnom sektoru, koji je započet kroz projekat "Energetska efikasnost u BiH".

"Ove aktivnosti je moguće dosljedno i potpuno realizovati uz pretpostavku mogućeg korišćenja međunaronih razvojnih/finansijskih mehanizama, poput Globalnog fonda za životnu sredinu, Klimatskog zelenog fonda, te pretpristupne fondove EU i slično", istakla je Golićeva.

Izvještaji o namjeravanim aktivnostima ublažavanja klimatskih promjena sumiraće se tokom narednog zasjedanja Konferencije zemalja članica Okvirne konvencije UN o klimi, koja će biti održana u Parizu u decembru ove godine.