Ako cijene nastave rasti, to može ozbiljno ugroziti i turističku sezonu, rekao je ministar finansija Hrvatske Marko Primorac.
Ministar finansija Hrvatske Marko Primorac izjavio je u srijedu da porast cijena brine, a da nastavak takvih trendova može ozbiljno ugroziti i turističku sezonu i privredu uopšte.
– Kada čujete koliko te cijene rastu, to je nešto što je u svakom slučaju neprihvatljivo i moram priznati da me na neki način to i plaši. Strahujem od dugoročnih učinaka takvog porasta cijena – izjavio je Primorac nakon sjednice hrvatske Vlade, odgovarajući i na pitanje o kuglici sladoleda, koja često košta i tri evra.
Ako cijene nastave rasti tom dinamikom, naveo je Primorac, “to je nešto što može ozbiljno ugroziti i turističku sezonu i privredu”.
Pojasnio je da, iako službena statistika ukazuje na kontinuirano slabljenje inflatornih pritisaka, brine rast cijena pojedinih proizvoda, prenosi Hina.
Kada je riječ o turističkoj sezoni, a u kontekstu i ekonomske situacije u kojima se nalaze ključna tržišta, pa tako između ostalog i Njemačka koja je zapala u tehničku recesiju, Primorac je rekao da lično “ima jednu bojazan u smislu ostvarenja dobrih rezultata, s obzirom na najave”, zaključivši da su cijene zaista previsoke.
– Ima li za to opravdanja, ja osobno sumnjam, ne želim ulaziti u pojedine sektore – izjavio je Primorac, podsjetivši i na vladino subvencionisanje cijena energenata, kao i niže stope PDV na pojedine proizvode i usluge.
Rekao je i da podaci o dobiti i maržama preduzeća ukazuju na to da su od povećanih cijena najveću korist ostvarili upravo preduzetnici.
Naglasivši da nikoga ne proziva, Primorac je pozvao sve poslovne subjekte na oprez.
– Kratkoročno neopravdano povećanje cijena i kratkoročna korist i zarada mogli bi dugoročno imati vrlo nepoželjne učinke – poručio je ministar finansija.
U kontekstu visokih cijena na Jadranu o kojima mediji svakodnevno izvještavaju, Primorac je upitan i o punjenju državnog budžeta, na šta je odgovorio da stope rasta prihoda od prikupljenih poreza “nisu nevjerovatne, već konzistentne”, pri čemu je vrijednost fiskalizovanih računa u odnosu na prošlu godinu veća oko 20 odsto.
