Godišnji odmor na Jadranu san je za milione ljude širom svijeta. Prizor površine mora kako se sjaji od zraka sunca, dok osjetimo miris borova i zvuk veselja na plaži gotovo da je idiličan.
No, samo na prvi pogled. Dovoljno je ‘zaviriti’ samo malo ispod površine da se shvati kako je situacija u podmorju puno kompleksnija nego što se na prvu čini, a jedan od razloga za to su i strane invazivne vrste.
Dio krivice leži na čovjeku. Značajni dio krivice, ako ćemo biti iskreni.
"Djelovanje čovjeka namjerno ili nenamjerno (transport, trgovina) glavni je uzrok unosa stranih invazivnih vrsta u Jadransko more. Unos novih vrsta može biti slučajan, putem balastnih voda ili bijegom iz akvakulture ili akvarija. Takođe, klimatske promjene pogoduju širenju stranih vrsta u nove ekosisteme. Zbog klimatskih promjena, odnosno zagrijavanja mora, dio vrsta migrira u sjevernija mora gdje se brojnost njihovih zajednica znatno povećala”, stoji u odgovoru Ministarstva mora, saobraćaja i infrastrukture za portal "Dnevno".
Možda jedan od najpoznatijih primjera kada je riječ o čovjekovom djelovanju je tzv. lesepsijska migracija riba do koje je došlo zbog iskapanja Sueckog kanala čime su se otvorili novi putevi za migraciju riba iz Crvenog u Sredozemno more te se sada, usljed globalnih promjena nastavlja njihovo širenje i prema Jadranu.
Iz Ministarstva navode kako je iskustvo pokazalo da brze mjere kontrole mogu spriječiti njeno daljnje širenje, no da su izuzetno rijetko efikasne te su često ekonomski neisplative.
“Mogućnost uklanjanja postoji jedino u slučaju ako se radi o malom i strogo ograničenom području, stoga je izuzetno važno rano otkrivanje prisustva strane vrste u ekosistemu. Broj novounesenih vrsta u Jadran sve je veći, a njihov uticaj na strukturu zavičajnih ribljih zajednica sve značajniji”, stoji u njihovom odgovoru.
Što se tiče koliko je novih vrsta, navode “na popisu riba novih za Jadran je 46 vrsta, a za Sredozemno more njih 44. Aktivnom migracijom u Sredozemno more nove vrste dolaze preko Gibraltara i Sueckog kanala”.
“U zadnjih 10 godina zabilježene su strane vrste kirnja Еpinefelus eneus, Еpinefelus koioides i Mykteroperca rubra, trorepana Lobotes surinamensis, mramornika Siganus sp, barakuda Sfiraena sp., oštrozubi morski gušter Saurida indoskamis i plavotačkasta trumpetača Fistularia komersonii. Osim riba, tu su i druge invazivne vrste morskih organizama kao što su tropske zelene alge Kaulerpa rakemosa i Kaulerpa taxifolia koje su uzrok nestajanja livada Posidonia oceanika i crvena alga Vomerslejela setace”, navode.
“Prema Izvještaju o stanju okoline u Republici Hrvatskoj (za period od 2017. do 2020. godine) u hrvatskom dijelu Jadranskog mora do 2020. zabilježeno je 89 morskih stranih vrsta. Takođe, zabilježeno je i 28 kriptogenih vrsta, odnosno vrsta za koje se sa sigurnošću ne može utvrditi jesu li zavičajne ili strane”, stoji u dogovoru resornog Ministarstva.
Koliko može biti opasno
Koliko su invazivne vrste opasne pokazuje i nedavno upozorenje hrvatskih naučnika. Institut za okeanografiju i ribarstvo Split je u decembru prošle godine izvijestio da je u 2024. godini dobio preko stotinu prijava da je viđena vjetrenjača, odnosno riba lav te ističu kako je važno pristupiti ovoj ribi s oprezom.
“Kao najsjevernije područje Sredozemnog mora, Jadran je do sada bio pošteđen ozbiljnijih invazija stranih vrsta riba (iako ne i drugih grupa organizama). No povećanje temperature mora donosi niz izazova s kojima ćemo se suočavati u nadolazećem periodu. Uslovi potrebni za trajno naseljavanje stranih i invazivnih riba u naš ekosistem polako postaju realnost”, naveli su i ustvrdili kako je vjetrenjača vrsta koja će ovdje i ostati.
“Naime, ove godine se značajno proširila po južnom i srednjem Jadranu, a tu će gotovo sigurno i ostati. Radi se o ribi koja je štetna za lokalne ekosisteme zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama te izuzetno brzog širenja”, ističu.
“Važno je pristupiti ovoj ribi s oprezom. Sve bodlje na njenom tijelu su otrovne, a ubod izaziva izuzetno jake bolove uz mogućnost ozbiljnijih simptoma, stoga se u slučaju uboda preporučuje odlazak ljekaru. Kao i kod drugih jadranskih riba otrovnica, otrov je termolabilan, što znači da se može neutralisati toplotom. Najbolje je potopiti ubodeno mjesto neposredno nakon uboda u vodu temperature 40-45 stepeni tokom 30-90 minuta, uz pažnju da ne dođe do opekotina", savjetuje Institut.
Jedan od načina da se smanji populacija te vrste je tako da čovjek smanji svoj uticaj na predatorske vrste koje se njome hrane, kao što su kirnje i hobotnice.
Nova, neobična ponuda
Nedavno je splitski restoran “Korto Maltese” iznenadio kada je objavio da su odlučili maknuti hobotnicu upravo iz tih razloga.
“Hobotnice su ključne za ravnotežu Jadranskog mora jer regulišu brojnost invazivnih morskih vrsta, održavajući naš morski ekosistem zdravim. Stoga smo odlučili biti dio podrške unapređenju Jadranskog ekosistema i ukloniti hobotnicu iz ponude našeg restorana. A onda nam je Korto, iskusni moreplovac i filantrop, objasnio i kako su baš te hobice izuzetno inteligentni i neobični stanovnici mora. Sve to obnavlja vjeru u održivu budućnost i otvara novi prostor u kreativnoj fristajl kuhinji našeg Korta. Invazivne vrste ćemo uvrstiti u meni onog trena kada nam dobavljači budu garantovali redovno snabdijevanje”, naveli su iz restorana.
Hoće li invazivne vrste postati dio ponude hrvatskih restorana, stvar je samo vremena. No, to zaista ne bi bilo ništa novo s obzirom da je to već običajna metoda kontrole populacije invazivne vrste širom svijeta. Jedino pitanje koje se može postaviti je jesu li Hrvati dovoljno hrabri da ih probaju, piše "Dnevno.hr".
