Prethodna godina oborila je sve dosadašnje rekorde - bila je ubjedljivo najtoplija u istoriji mjerenja u Srbiji.
Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, prosječna godišnja temperatura iznosila je čak 13,3 stepena, što je gotovo za cijeli stepen više u odnosu na prethodni rekord iz 2023. godine. Klimatolozi upozoravaju da je ovo tek početak i da nas u godinama koje dolaze očekuju još ozbiljnije posljedice. I dok cijeli svijet osjeća posljedice globalnog zagrijavanja, podaci pokazuju da se Srbija zagrijava brže od prosjeka - temperatura je porasla za skoro 2 stepena, što znači da klimatske promjene u našem regionu stižu ubrzanim tempom. Šta je uzrok tome?
U Mađarskoj su predvidjeli 46-47 stepeni u 21. vijeku
Iz susjedne Mađarske su klimatolozi poručili da "klimatske promjene više nisu samo daleka prijetnja, već se osjećaju njeni stvarni efekti i da meteorolozi predviđaju da će tokom ljeta u ovom vijeku biti do 46-47 stepeni Celzijusa".
Takođe, naši stručnjaci za klimu su prilikom obaranja temperaturnih rekorda prošle i pretprošle godine objasnili da u Srbiji zbog njenog geografskog položaja postoji "dugoročni trend porasta temperature i privremeno probijanje, što ne znači da smo sve bliže trajnom probijanju, već smo od toga samo par decenija. Ostalo nam je još 20 do 30 godina da reagujemo na pravi način i vjerovatno da još manje vremena imamo da ostanemo ispod granice od 1,5 stepeni, s obzirom na to da već bilježimo anomalije veće od 2 stepena".
Od čega zavisi da li će biti 42 ili 50 stepeni
Profesor Poljoprivrednog fakulteta dr Ana Vuković Vimić, je izjavila da će temperatura vazduha u urbanim sredinama u Srbiji prelaziti sredinom ovog vijeka 42 stepena pri vlažnosti od 50 odsto, a čak i 50 stepeni pri vlažnosti od 20 odsto.
"Toliko će porasti temperatura do sredine vijeka da će se, u dvije do tri godine po deceniji, javljati takozvani 'smrtonosni' toplotni talasi", izjavila je Vuković Vimić krajem 2024. na okruglom stolu "Kritična pitanja Republike Srbije u uslovima klimatskih promjena", održanom u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti.
Zašto se brže zagrijava od ostatka svijeta
Prema njenim riječima, po različitim scenarijima, sa velikom vjerovatnoćom, se zna da će sredinom vijeka u Srbiji porast srednje temperature "prevazići tri stepena Celzijusa, a krajem vijeka skoro šest stepeni" u odnosu na razdoblje 1961 – 1990. godinu.
"Srbija se brže zagrijava od globalnog prosjeka i brže će se zagrijavati, jer je na sjevernoj hemisferi, na kopnenim površinama. Od 2011. do 2020. godine svijet se zagrijao za 1,1 stepen u odnosu na predindustrijski period, dok je zagrijavanje u Srbiji bilo 1,8 stepeni Celzijusa. Najbrže se zagrijava ljetna sezona. Zagrijavanje je 2,4 stepena Celzijusa", rekla je prof. dr Ana Vuković Vimić.
Dodala je da se očekuje da sredinom vijeka Srbija svake godine ima probleme sa sušom. U periodu 1961-1990. bila je prosječno jedna suša u deceniji, dok je od 2011. do 2020. godine bilo pet godina sa sušom, a do sredine vijeka očekuje se svake godine suša.
"Zemlja promijenjene klime" i toplotni talasi
Ona je na sajtu "Klima 101" objavila da je Srbija, jedna od "globalnih vrućih tačaka", zemlja promijenjene klime.
"Toplotni talasi nisu ograničeni samo na vrele dijelove godine - oni se mjere u odnosu na vrijednosti dnevnih maksimalnih temperatura karakterističnih za taj period godine. Primjera radi, i temperatura ispod 20 stepeni Celzijusa može biti dio toplotnog talasa - ako se dogodi u januaru. Ali oni jesu posebno značajni ljeti, i to posebno u urbanim sredinama", kaže ona.
Poručila je da je posebno izražen fenomen toplotnog ostrva, odnosno, činjenice da temperatura vazduha na gradskim ulicama može biti znatno viša nego u parkovima ili šumama, zbog manje količine zelenila i načina zagrijavanja betona i asfalta u odnosu na prirodna zemljišta.
"Izmjerene vrijednosti kažu da su temperature vazduha u gradskim jezgrima prosječno za oko 2 stepena više, ali kada su vedri dani i jako zagrijavanje mogu biti čak i do 10 stepena Celzijusa više nego na zvaničnim mjernim stanicama, koje se postavljaju na posebno odabranim lokalitetima upravo tako da zaobiđu ovakve lokalne varijacije", kaže Vuković Vimić.
Ranjivost na klimatske promjene
"Klima101" je objavio i da je Srbija neslavni šampion Еvrope u ranjivosti na klimatske promjene.
"Nije stvar samo u našem geografskom položaju, već i u lošim politikama koje nas puno koštaju", napisao je Uroš Davidović, meteorolog i doktorand na Еkonomskom fakultetu u Beogradu.
On dodaje da je Srbija prva u Еvropi po ranjivosti na klimatske promjene i "za neslavno prvo mjesto znamo na osnovu analize komponente GAIN indeksa koja se naziva ranjivošću, a inače, GAIN indeks je jedan od najprihvaćenijih pokazatelja prilagođenosti država na klimatske promjene".
Visok nivo ranjivosti znači da važni privredni sektori, poput poljoprivrede, vodoprivrede ili energetike nisu u skladu sa trenutnim i budućim stanjem klime.
Dobitna kombinacija za ekstremne temperature
Meteorolog Ivan Ristić kaže da je za sve učestalije toplotne talase i visoke temperature u Srbiji, osim njenog geografskog položaja, glavni krivac” kombinacija određenog ciklona i anticiklona.
"Balkan, tako i naša zemlja, je rekorder kada je zagrijavanje u pitanju. Kada se desi kombinacija Islandskog ciklona i Afričkog anticiklona imamo u Srbiji veoma topao vazduh i kada stane između Alpa i Karpata nama je po dva mjeseca vrelo. Imamo i dosta toplotnih kupola, a njihova pojava je vezana za Afrički anticiklon. One nam donose duge periode tropskih temperatura, preko 30 stepeni, s tim što kod nas bude i preko 35 do 40 stepeni", kaže Ivan Ristić.
Napominje da je sreća u nesreći, što ipak nemamo toliko ekstremne vrućine da temperatura od preko 40 stepeni bude zabilježena više dana, ali su i temperature od 35 do 40 stepeni jako nezgodne. To je temperatura blizu i preko temperature našeg tijela zato čim temperatura pređe 30 stepeni imamo problema sa hlađenjem i moramo da se snalazimo da bi se zaštitili.
Geografski položaj i toplotne kupole
Afrički anticiklon, koji donosi i toplotne kupole, je dosta čest.
"Imamo 3-4-5 naleta Afričkog anticikolona i toplotna kupola može da se zadrži mjesec do dva, kao što je bilo 2024. godine. Desilo se da smo baš mi prvi na udaru toga. Vazduh iz Sahare uvijek ide prvo na nas, kao i pijesak. Takav sistem dugo traje i teško ga je narušiti. Za to je odgovaran naš geografski položaj. Mi smo između Alpa i Karpata i utiče blizina Afrike. Vreo vazduh u roku od samo dan ili dva može lako da stigne do nas", kaže Ristić.
Šta se dešava zimi
Zimi imamo suprotan afekat i hladan vazduh ne može lako da dođe do nas, već mora da nalazi "otvore" gdje može da prođe, a to su "bečka vrata", jedini ulaz hladnog vazduha prema nama. Ako hladan vazduh ne ode prema "bečkim vratima" ne možemo da osjetimo njegov prodor.
"Zimi Karpati sprečavaju direktan prodor hladnog arktičkog vazduha. Da nije Karpata imali bismo klimu kao Poljska ili bi bili kao Amerika i zime bi nam bile mnogo oštrije. Geografski položaj mnogo pogoduje što smo postali rekorderi u zagrijavanju", zaključuje Ristić.
.webp)
