Izvor:
ATV
24.06.2024
19:10

Da li radnici firmi koje su pod američkim sankcijama imaju pravo da otvaraju račune i podižu kredit? Ako ne mogu, gdje to piše u zakonu? Ima li banka pravo da zatvori račun firmi sa američke crne liste i po kom osnovu? Na ova pitanja ATV-a, barem do zaključenja ovog priloga, ćute u Adiko, NLB, Unikredit i drugim bankama. Pojedini bankari bi izgleda da uskrate osnovna ljudska prava. Kada su otvarali poslovnice u Srpskoj, imali su drugačija obećanja.
"Poslije pritiska na naše domaće kompanije, na blokiranje računa našeg radno aktivnog stanovništva na temu u nizu dolaze i banke i njihove aktivnosti. Nije tako davno bilo kada su strane banke došle na naše prostore a misija tih banaka bila je podrška proizvodnji stanovništvu koje živi na ovim prostorima. Danas vidimo da je njihova misija bila maksimiziranje profita a minimiziranje rizika“, kaže ekonomista Srđan Lalić.
Banke, kažu ekonomisti, mogu da daju kredite, ali ne žele. Stručnjaci podsjećaju i da su sve veće provizije u bankama, a jedini cilj im je profit. Strahuju i od izlaska iz SVIFT sistema.
"Ako želite da imate bilo kakvu vrstu inostranih plaćanja i konekcije sa svijetom morate da budete u tom svijetu. Ako vas neko isključi iz tog sistema vi više nećete biti banka koja može da obavlja inoplatni promet i onda bi se sveli na obavljanje unutrašnjeg platnog prometa. Za većinu banaka to nije finansijski isplativo i to je nešto za institucije kojima je suština finansije i kapital za njih je to iskuljčujući faktor i oni će bježati koliko god budu mogli da ne budu pod takvom vrstom sankcija“, kaže ekonomista Bojan Lučić.
Banke smo pitali i da li su dobijali instrukcije iz Američke ambasade ili konzulata u Banjaluci. Ni na ovo pitanje odgovor nije stigao. Stigla su zato upozorenja stručnjaka, da zbog ovakvog ponašanja nastaje jedan negativan trend među stanovništvom.
Najnovije
Najčitanije
23
00
22
50
22
49
22
46
22
35
Trenutno na programu