Imovina pripada entitetima

Davno je upisano i dvorište i zgrada u Ulici Bana Milosavljevića 4, koja je od izgradnje 1936. godine promijenila nekoliko korisnika: od Hipotekarne banke u Kraljevini Jugoslaviji, preko štaba NDH do Službe državnog knjigovodstva konačno je upisana u korist Službe predsjednika Republike Srpske koja ima pravo korištenja. Upisani su nešto kasnije i Okružni i osnovni sud u Banjaluci, oba na Ministarstvo pravde Republike Srpske.

Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja i Fond zdravstvenog osiguranja svoje su zgrade uknjižili po osnovu prava trajnog korištenja. Savez sindikata zgradu Fra Grge Martića u Srpskoj ulici još ima tek na korištenje. Upis zgrada i pripadajućeg zemljišta neophodnog za funkcionisanje institucija i organa Republike Srpske privodi se kraju, potvrdio je za ATV direktor Republičke geodetske uprave.

"On se privodi kraju, što znači da je vrlo malo procenata ostalo da nije upisano na Republiku Srpsku. Jer mi imamo materijalne propise, imamo Zakon o stvarnim pravima koji nam to omogućuje. Mi smo Zakonom o stvarnim pravima, gdje je takođe bilo pokrenuto da li je ustavan, prvo pred Ustavom Republike Srpske, a kasnije i pred Ustavom BiH, gdje je rečeno da je Zakon ustavan. I to je Zakon iz kog mi crpimo da možemo da vršimo upis, kako na Republiku Srpsku, tako i na ostale nosioce prava u Republici Srpskoj", kaže Dragan Stanković, direktor RUGIPP.

Kancelarija visokog predstavnika u decembru 2009. godine završila je spisak zgrada i zemljišta koje je označila kao državnu imovinu, a na nju prethodno stavila moratorijum raspolaganja. Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom nametnuo je 2005. godine Pedi Ešdaun. Mijenjan je mnogo puta u OHR: 2008. ukinut je rok za rješavanje pitanja državne imovine, dok je 2022. Kristijan Šmit pokušao da pogura pitanje rješavanja imovine i preciziranjem i širenjem pojma državne imovine. Pitanje državne imovine godinama je pokušavala da riješi Komisija za državnu imovinu BiH, koja od 2016. godine nije održala nijednu sjednicu. Nekad usput imenovani predsjedavajući Komisije koja de fakto ne postoji nekoliko puta je pokušao da pogura formiranje Komisije na dnevni red Savjeta ministara. Za ATV kaže da nema saglasnosti.

"Ja sam od 2018. godine predsjedavajući ove Komisije. U više navrata Savjet ministara je što kroz formalni dio, kroz prijedloge od nadležnog predlagača - Ministarstva pravde, što kroz same zaključke tražilo, ili iniciralo da institucije dostave svoje prijedloge u samu komisiju kako bi Vijeće ministara imenovalo novi saziv komisije. Međutim, to do današnjeg dana nije učinjeno", kaže Džemail Ćibo, direktor Kancelarije za zakonodavstvo Savjeta ministara BiH.

Iz Srpske stiže jasan, jednostavan odgovor - komisije nema, jer državna imovina ne postoji. Imovina pripada entitetima.

"Ne postoji imovina države BiH, postoji samo imovina entiteta shodno ustavima i zakonima ove zemlje. Samim tim ne može ni postojati komisija za takozvanu državnu imovinu. Eventualno kada je bilo razmišljanje unazad nekoliko godina shodno sporazumu između Vlada Republike Srpske i FBiH i Savjeta ministara, mogla je postojati samo određena komisija koja će se baviti načinom kako će se dati određena perspektivna imovina na korištenje Oružanim snagama BiH. Vlasništvo i dalje ostaje neprikosnoveno", kaže Milimir Govedarica, pravobranilac Republike Srpske.

Posebno je važno pitanje sukcesije imovine bivše SFRJ. Prema Sporazumu o pitanjima sukcesije, samo one nepokretnosti koje su bile uknjižene na SFRJ kao pravni subjekt – mogu biti smatrane zajedničkom imovinom. Sve ostalo – pripada entitetima.

Jer, ako bi se prihvatila teza da BiH ima pravo da zakonima upravlja nad cijelom teritorijom – postavlja se pitanje: šta su onda entiteti? Jer, u složenim državama – entiteti imaju svoju teritoriju, svoju vlast i svoje zakone. Baš kao što je to predviđeno i Dejtonom i međunarodnim pravom. Ako BiH može uzeti imovinu Srpske, onda Republika Srpska ne bi imala ništa: ni zemlju, ni institucije. A to nije bio dogovor u Dejtonu.

"Kako je moguće da Republika Srpska svoju imovinu ima u Brčko distriktu, jer je arbitražnom odlukom rečeno da je imovina Brčko distrikta zajednička imovina Republike Srpske i FBiH? Kako je onda moguće da Republika Srpska nema imovinu na svojoj teritoriji? Još uvijek je veliki broj živih svjedoka Dejtonskog sporazuma - nikad niko ne bi zaključio ugovor u ime Republike Srpske, da je rečeno u njemu da će Srpska biti bez svoje imovine.Šta smo mi ako nemamo teritoriju? Onda nam ostaju narod i vlast, koju nam takođe žele oduzeti. Onda mi apsolutno nemamo nikakve elemente državnosti, odnosno Republike", kaže Milan Petković, poslanik srpskog kluba u Predstavničkom domu PSBiH.

Iz Srpske poručuju da neće učestvovati u procesima koji se, kako kažu, vode iza zatvorenih vrata - pod dirigentskom palicom stranih ambasada. Kompromis se neće tražiti po pitanju imovine. Ona se ne predaje ni u komisijama, ni u zatvorenim kabinetima.

Republika Srpska je u Dejtonsku BiH unijela svoju teritoriju. Trideset godina kasnije – ta teritorija ostaje njen najjači argument. I najjasnija crvena linija.