Od sankcija do američkog saveznika - SAD mijenjaju kurs prema Srpskoj

Ali gdje je tačno američka spoljna politika od pomoći Sarajevu da napravi unitarnu BiH i podrške Banjaluci da Srpska postane samostalna? I šta tačno znači američka poruka sami rješavajte svoje probleme?

Srbi su zarobljeni unutar vještačke države. Vašington mora da napravi realističnu diplomatsku mapu puta koja vodi Srpsku ka nezavisnosti i u njoj dobije američkog saveznika izvan NATO-a. U Republici Srpskoj otvoriti logistički centar Pentagona. Kineske kredite zamijeniti američkim novcem, a američkim kompanijama dati prednost u velikim infrastrukturnim poslovima.

To je, u najkraćem, plan koji Hose Lev Alvarez iznosi u američkom Vašington egzaminiranju i predlaže Donaldu Trampu. Njegov prijedlog ne znači da će Tramp sutra priznati nezavisnost Republike Srpske. Alvarezov tekst nije plan Bijele kuće. Ali jeste pokazatelj da se američki kurs prema Banjaluci itekako mijenja.

"Mi nikada nismo krili da smo radili da dolazećom i sadašnjom administracijom. Međutim, moram da kažem ovaj tekst koji je izašao, čak je i mene i sve nas iznenadio, jer nema nikakve veze sa nekim našim radom ili radom svih zagovornika realnog pristupa, pogotovo u BiH i Zapadnom Balkanu i svih onih koji se zalažu u SAD da se nepravda prema Republici Srpskoj promijeni", kazao je direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Ana Trišić Babić.

Najveći zaokret političkog kursa SAD prema Srpskoj vidljiv je u odustajanju Trampove administracije od takozvanog „state buildinga", američke politike prekrajanja i dograđivanja država i njihovih institucija, kaže nekadašnji šef predstavništva Republike Srpske u Vašingtonu. Takav model Vašington je decenijama primjenjivao na Zapadnom Balkanu, posebno u BiH i na Kosovu. Drugačije se posmatra i položaj hrišćanskih zajednica – Srba pravoslavaca i Hrvata katolika. Tekst američkog autora, s'početka ove priče, prije nekoliko godina teško bi se uklopio u dominantnu američku politiku prema Republici Srpskoj. Obrad Kesić godinama ju je pratio iz samog Vašingtona.

"Sada je Republika Srpska izgradila poziciju da je partner, partner za američke interese... Tu ima više interesa, od energetskih, ekonomskih interesa, biće veće prisustvo američkih firmi na prostoru Republike Srpske, ali i biH. Do toga da Republika Srpska izgradila most gdje SAD vide da Srpska iskreno gradi odnose sa Rusijom", istakao je bivši šef Predstavništva Republike Srpske u Vašingtonu Obrad Kesić.

Nacionalni interes, realpolitika i tradicionalne vrijednosti, na tome Trampova administracija gradi novi pristup, kaže Zoran Milivojević. U promjeni odnosa prema Srpskoj vidi i rezultat pojačane diplomatske aktivnosti Banjaluke prema Vašingtonu, ali i veza sa Izraelom. Ukidanje sankcija zvaničnicima Srpske jedan je od konkretnih pokazatelja tog zaokreta. Američki interes nije samo politički. Trampova administracija ekonomiju koristi kao instrument spoljne politike i ostvarivanja strateških ciljeva.

"Tradicionalne vrijednosti i naročito hrišćanska dimenzija, to se potvrdilo i posjetom savjetnika predsjednika Trampa za nacionalna pitanja nedavno. Jedna dimenzija koja inače odlikuje američku politiku i ovu novu administraciju to je ekonomska dimenzija i ekonomski interes kao mehanizam za ostvarivanju strateških ciljeva.. I u tom smislu je uspostavljena interesna kopča i interesna korelacija između Banjaluke i Vašingtona", objasnio je karijerni diplomata Zoran Milivojević.

Od Klintonove politike devedesetih, preko Bušovog insistiranja na snažnijim institucijama BiH, do Obaminih i Bajdenovih sankcija.. tri decenije odnosa Vašingtona i Banjaluke uglavnom su obilježavali pritisci i neslaganja. Tramp nije promijenio američko priznanje granica BiH. Promijenio je instrumente. Sankcije su povučene, komunikacija je otvorenija, a Republika Srpska ponovo pokušava, ovaj put moglo bi se reći – veoma uspješno da svoje interese zastupa direktno u Vašingtonu.