Dramatično upozorenje za srpski grad: Ako se desi zemljotres biće katastrofalan

Ovaj grad sa oko 70.000 stanovnika, koji se nalazi na nadmorskoj visini od 487 metara, srećom ne spada u ugrožena područja kada su u pitanju poplave, navode dalje.

Radnici u Bijeljini ponovo bez plata, pozivaju gradonačelnika da reaguje

Gradske rijeke, poput Vranjske i Šapranačke, nemaju bujični potencijal. Međutim, ono što tiho prijeti Vranju iz dubine zemlje jeste činjenica da se nalazi u devetoj seizmičkoj zoni, što znači da su mogući zemljotresi jačine do devet stepeni Merkalijeve skale. A istorija pokazuje da ta opasnost nije ni nova ni nerealna.

Vranje je već jednom bilo razoreno u zemljotresu, 4. aprila 1904. godine, grad je pogodio potres koji je ostavio za sobom porušene zgrade, srušene kasarne, napukle puteve i kako bilježi Srpska kraljevska akademija – pukotine iz kojih je šikljala crna voda visine čovjeka. U tom zemljotresu, od ukupno 2.298 evidentiranih kuća, čak 819 je oštećeno ili potpuno uništeno.

Zemlja se tresla čak 56 puta tokom aprila te godine, a posljedice su bile toliko dramatične da su se čak i crkvena zvona oglasila sama od sebe, dok su se vozovi u Ristovcu pokrenuli bez lokomotive. Dva časovnika – u Vranjskoj Banji i Ristovcu – zaustavila su se tačno u 11:27, zauvijek zabilježivši trenutak udara prirode.

Teška nesreća u Sarajevu, povrijeđene 3 osobe

I dok priroda može biti nepredvidiva, ono što Vranje čini dodatno ranjivim jeste neregulisana i neadekvatna gradnja, kako u prošlosti, tako i u novije vrijeme.

Građevinski inženjeri iz Vranja upozoravaju da bi grad, u slučaju iole jačeg zemljotresa, mogao doživjeti pravu katastrofu. Glavni razlog? Ogromna količina objekata podignutih bez adekvatnih projekata. Paradoksalno, ali kuće građene do 70-ih godina prošlog vijeka, danas su vjerovatno najotpornije na potrese. U kasnijim decenijama, zavladala je stihijska gradnja.

Bez strateškog planiranja, revizije postojeće infrastrukture i hitne regulacije urbanističkog haosa, Vranje ostaje grad na staklenim nogama. A priroda, kao što znamo, ne prašta nemar.