Međunarodna konferencija „Zaštita vjerskih prava i pravoslavne baštine“

Skup je okupio stručnjake iz oblasti teologije, prava, geopolitike, medija i kulture, koji su razmatrali aktuelne izazove u očuvanju vjerskih sloboda i pravoslavnog kulturno-istorijskog nasljeđa.

Učesnici su ukazali da pitanja vjerskih prava i zaštite pravoslavne baštine predstavljaju važne teme savremenog društva, posebno u kontekstu aktuelnih geopolitičkih procesa. Istaknuto je da očuvanje slobode vjeroispovijesti i kulturnog identiteta doprinosi stabilnosti, dijalogu i međusobnom razumijevanju među narodima.

Tokom konferencije najavljeno je osnivanje „Međunarodnog savjeta za zaštitu pravoslavnog kanonskog poretka“, na inicijativu mitropolita zaporoškog i melitopoljskog Luke. Savjet će se baviti praćenjem procesa koji mogu uticati na kanonsko jedinstvo Pravoslavne crkve, kao i analizom uloge vjerskih institucija u savremenim geopolitičkim okolnostima. Planirano je da Savjet izrađuje strateške analize, izvještaje i preporuke u cilju dugoročnog očuvanja kanonskog poretka. Organizatori su pozvali zainteresovane stručnjake iz oblasti teologije, kanonskog prava, međunarodnih odnosa, prava, društvenih nauka, medija i kulture da se uključe u rad novoformiranog Savjeta.

Na konferenciji su učestvovali brojni domaći i međunarodni govornici, koji su iz različitih uglova obradili teme kao što su položaj pravoslavnih zajednica, izazovi u očuvanju crkvene imovine i kulturne baštine, uloga međunarodnog prava, kao i uticaj savremenih društvenih procesa na vjerski i kulturni identitet.

Posebna pažnja posvećena je situacijama u različitim regionima, uključujući Ukrajinu, Balkan, baltičke države i Gruziju, gdje su učesnici ukazali na specifične izazove i iskustva u zaštiti vjerskih prava i pravoslavnog nasljeđa.

Konferenciju je otvorila Dragana Trifković, generalni direktor Centra za geostrateške studije, koja je izlagala na temu: „Uloga geostrateških procesa u položaju pravoslavnih zajednica i očuvanju kulturno-vjerskog nasljeđa“.

Trifković je istakla da se hrišćanstvo kroz istoriju suočava sa različitim oblicima progona, koji su danas često prisutni kroz medijske i političke pritiske. Ukazala je na značaj istorijskog raskola između Istoka i Zapada kao temelja savremenih civilizacijskih razlika. Posebno je naglasila da savremeni geopolitički procesi utiču na položaj pravoslavnih zajednica, navodeći primjere iz Ukrajine, Balkana i baltičkih zemalja. Zaključila je da je očuvanje pravoslavnog identiteta i kulturne baštine ključno za zaštitu duhovnih vrijednosti i slobode savremenog čovjeka.

Ruslan Kalinčuk, misionar i pravoslavni publicista iz Ukrajine, govorio je na temu: „Uništavanje Crkve u Ukrajini – element formiranja nove geopolitičke stvarnosti“.

Kalinčuk je govorio o položaju Ukrajinske pravoslavne crkve, ističući da je izložena sistematskim pritiscima u kontekstu savremenih geopolitičkih procesa. U svom izlaganju kritikovao je ulogu Sjedinjenih Američkih Država i Fanara, navodeći da su učestvovali u procesima koji su doveli do formiranja novih raskolničkih crkvenih struktura u Ukrajini. Ukazao je na zakonske i institucionalne mjere koje utiču na položaj kanonske Crkve i njenih vjernika. Zaključio je da se pitanje vjere u Ukrajini sve više koristi u širem geopolitičkom kontekstu.

Miladin Mitrović, sveštenik Srpske pravoslavne crkve, govorio je na temu: „Kanonsko jedinstvo Pravoslavlja kao važan element u geopolitičkoj stabilnosti savremenog svijeta“.

Otac Miladin je naglasio da je kanonsko jedinstvo temelj pravoslavne eklisiologije i da svaki raskol predstavlja ozbiljno narušavanje crkvenog poretka. Kao ključni savremeni problem izdvojio je situaciju u Ukrajini, ocjenjujući da je dodjeljivanje autokefalnosti novim crkvenim strukturama dovelo do produbljivanja podjela u pravoslavnom svijetu. Kritikovao je postupke Fanara i ukazao na pritiske spoljnih političkih faktora, uključujući Sjedinjene Američke Države, u crkvena pitanja. Zaključio je da je očuvanje kanonskog poretka i sabornog dijaloga ključno za prevazilaženje krize i stabilnost pravoslavlja.

Dane Čanković, predsjednik udruženja „Izbor je naš“, govorio je na temu: „Vjerujući čovjek kao snaga Pravoslavlja i odbrana čovječanstva“.

Čanković je ukazao na savremene izazove koji, prema njegovim riječima, dovode do duhovne krize i „anesteziranja“ čovjeka kroz dominaciju materijalizma i tehnološkog uticaja. Istakao je da vjerujući čovjek treba aktivno da učestvuje u društvenom životu, ne samo radi ličnog spasenja, već i kao nosilac moralnih vrijednosti i zaštite zajednice. Naglasio je da se duhovna borba ne vodi protiv ljudi, već protiv zla i iskušenja, uz očuvanje ljubavi i zajedništva. Zaključio je da vjerujući čovjek predstavlja važan oslonac u očuvanju duhovnog i društvenog integriteta.

Dmitrij Beljakov, predsjednik Centra za sistemsku pravnu zaštitu iz Bjelorusije, govorio je na temu: „Uloga pravnih mehanizama u zaštiti vjerskih sloboda i pravoslavnog kulturnog nasljeđa u savremenim društvenim uslovima“. Beljakov je predstavio analizu pravnih okvira za zaštitu vjerskih sloboda i pravoslavnih zajednica u Evropi, ukazujući na rastuće oblike diskriminacije i ograničenja u praksi primjene postojećih zakona. Posebno je izdvojio situaciju na Kosovu i Metohiji, navodeći da međunarodne institucije nisu u potpunosti ispunile mandat u pogledu zaštite srpskog stanovništva i pravoslavnog kulturnog nasljeđa. Kritički se osvrnuo na ulogu međunarodnih misija i pravnih mehanizama, uz ocjenu da postoje sistemski nedostaci u njihovom djelovanju. Zaključio je da je neophodno unapređenje međunarodno-pravnih instrumenata i jačanje institucionalne zaštite vjerskih sloboda i kulturne baštine.

Marija Janjušević, predsjednik udruženja građana „Trezor srpskih vrijednosti“ i narodni poslanik XI saziva Narodne skupštine Republike Srbije, govorila je na temu: „Kosovo i Metohija: položaj pravoslavne baštine i izazovi očuvanja vjerskog i kulturnog identiteta“. Janjušević je ukazala na značaj očuvanja srpske pravoslavne baštine na Kosovu i Metohiji, posebno manastira, crkava i kulturno-istorijskih spomenika kao nosilaca nacionalnog i duhovnog identiteta. Istakla je da su ove svetinje izložene brojnim izazovima, uključujući bezbjednosne rizike i teškoće u njihovoj zaštiti. Naglasila je značaj društvenog i institucionalnog angažmana u očuvanju kulturnog nasljeđa. Zaključila je da je zaštita pravoslavne baštine na Kosovu i Metohiji ključna za očuvanje identiteta i istorijskog kontinuiteta srpskog naroda.

Arno Develaj, stručnjak za međunarodno humanitarno pravo iz Francuske, govorio je na temu: „Međunarodno humanitarno pravo i zaštita vjerskih sloboda i kulturne baštine: izazovi i standardi u savremenim sukobima“.

Develaj je iznio pravni okvir za zaštitu slobode vjeroispovijesti, pozivajući se na međunarodne konvencije koje garantuju pravo na vjeru i njeno javno ispoljavanje. U svom izlaganju osvrnuo se na situaciju u Ukrajini, navodeći da brojni izvještaji ukazuju na sistemske pritiske i ograničenja usmjerena ka kanonskoj Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi. Istakao je da su, prema dostupnim analizama, sporne zakonske mjere i prakse dovele do povećanog rizika po vjerske slobode, imovinu i bezbjednost vjernika. Zaključio je da međunarodni mehanizmi zaštite ljudskih prava u ovom slučaju reaguju ograničeno i nedovoljno efikasno.

Goran Igić, diplomirani filolog i nezavisni publicista (Srbija), govorio je na temu: „Jezički inženjering u funkciji slabljenja crkveno-narodne tradicije na Balkanu“.

Igić je istakao da jezik predstavlja jedan od ključnih nosilaca kulturnog i duhovnog identiteta naroda. Ukazao je na procese koji, prema njegovoj ocjeni, kroz promjene u jezičkoj praksi i javnom diskursu mogu dovesti do slabljenja crkveno-narodne tradicije na Balkanu. Posebno je naglasio značaj obrazovanja, medija i kulturnih politika u oblikovanju jezičkog identiteta. Zaključio je da očuvanje jezičkog kontinuiteta predstavlja važan preduslov očuvanja duhovnog i kulturnog nasljeđa.

Ruslan Pankratov, politikolog i ekspert Instituta Zajednice nezavisnih država (Letonija), govorio je na temu: „Pravoslavlje u baltičkim državama: izazovi zaštite vjerskih prava i očuvanja crkvene imovine u savremenom društveno-političkom kontekstu“.

Pankratov je ukazao na procese u Letoniji, Litvaniji i Estoniji koje je opisao kao oblik socijalnog i institucionalnog pritiska na pravoslavne zajednice. Naveo je da se, prema njegovoj ocjeni, kroz zakonodavne i administrativne mjere mijenja status crkvenih struktura i utiče na njihovu kanonsku povezanost i unutrašnju organizaciju. Posebno je istakao pitanje imovinskog statusa crkvenih objekata i njihove zavisnosti od državnih odluka, kao i posljedice koje to ima po vjerski život zajednica. Zaključio je da je neophodno sistematsko praćenje ovih procesa i jačanje međunarodne saradnje u cilju zaštite vjerskih sloboda i crkvenog nasljeđa.

Nikola Jović, politikolog i publicista, govorio je na temu: „Geopolitička perspektiva knjige „Pravoslavlje i religija budućnosti“ Serafima Rouza“.

Jović je analizirao knjigu Serafima Rouza kao djelo koje, po njegovoj ocjeni, vremenom dobija na aktuelnosti i nudi tumačenje savremenih duhovnih i društvenih procesa. Posebno je istakao Rouzovu kritiku sinkretističkih religijskih tendencija, ekumenizma i „nju ejdž“ pokreta, koje povezuje sa širim idejama formiranja globalnog duhovnog sistema. Ukazao je i na Rouzovo shvatanje uloge pravoslavlja kao otpora ovim procesima, kroz očuvanje dogmatskog i kanonskog kontinuiteta. Zaključio je da knjiga, u njegovoj interpretaciji, ima i geopolitičku dimenziju u razumijevanju odnosa između religije, identiteta i globalnih integracionih procesa.

Gulbat Rčiladze, politikolog i predsjednik Instituta Evroazije (Gruzija), govorio je na temu: „Iskustvo Gruzije u očuvanju pravoslavnog identiteta u uslovima geopolitičkih pritisaka“.

Rčiladze je istakao značaj Gruzijske pravoslavne crkve kao ključnog nosioca duhovnog i nacionalnog identiteta, naglašavajući da je Gruzija, uprkos istorijskim i savremenim geopolitičkim pritiscima, uspjela da sačuva svoju vjersku tradiciju. Govorio je o ulozi crkve u društvenim i političkim procesima, posebno u kontekstu očuvanja duhovnog jedinstva i odnosa sa drugim pravoslavnim narodima.

Posebno se osvrnuo na izazove unutar pravoslavnog svijeta, uključujući pitanja crkvenog jedinstva i sporova koji utiču na međupravoslavne odnose, kao i na uticaj spoljnih geopolitičkih faktora na te procese. Zaključio je da će očuvanje pravoslavnog identiteta i crkvenog jedinstva ostati jedno od ključnih pitanja za budućnost Gruzije i šireg pravoslavnog prostora.

(Geostrategy.rs)