300 koza u borbi protiv vatre: "Vatrogasno stado" smanjilo broj požara

Lokalni poljoprivrednici ovaj projekat ocjenjuju kao "uspješno i trajno rešenje".

Katalonija se, kao i čitav mediteranski pojas, suočava sa sve češćim i razornijim požarima, podstaknutim sušama i klimatskim promjenama. Uprkos najjačoj suši u posljednjih sto godina, broj požara u ovom delu Španije opao je, dijelom i zahvaljujući “vatrogasnim stadima” poput ovog.

Rednica na kruzeru otkrila mnoge mračne tajne

Koze, poznate po svojoj proždrljivosti, jedu gotovo sve, od borovog podmlatka, preko trnovitih grmova, do bodljikavog kaktusa i čička. Njihova ispaša stvara prirodne protivpožarne pojaseve koje mašine ili hemijska sredstva ne mogu efikasno i ekološki da zamijene.

Frančesk Teixido i Pedro Alba, obojica u kasnim tridesetim, nekada sportski instruktor i muzičar, danas su nomadski pastiri. Teixido je prije 14 godina započeo s tek sedam koza na obroncima Badalone, a pandemija je podstakla Albu da mu se pridruži. Njihov rad, iako finansijski skroman, pokreće ideja o sporijem, održivom životu i upravljanju zemljom.

Molitva koju treba izgovoriti na početku posta za snagu i napredak

Uz zaštitu od požara, ovakva ispaša daje i vrhunsko mlijeko, bogatije mastima, proteinima i aromama zahvaljujući raznovrsnoj ishrani stada, što unapređuje kvalitet sira i doprinosi lokalnoj ekonomiji.

Srbija ima brojne regije gdje bi ovakav model bio izuzetno koristan, posebno u područjima koja svake godine trpe štetu od šumskih i poljskih požara:

Homoljske planine, Stara planina, Suva planina su predeli koji imaju suve pašnjake, degradirane šumske pojaseve i često zapaljivu travu i šiblje.

Deliblatska peščara je prirodno podložna požarima zbog suve vegetacije i vjetrova.

Otkriveno u koliko sati će se sastati Putin i Tramp

Južni Banat i Srem su vjetroviti stepski predjeli gdje bi kombinacija ovaca i koza mogla spriječiti brzo širenje vatre.

Formiranje “vatrogasnih stada” – udruživanje lokalnih stočara i opština kako bi se oformila mobilna stada za čišćenje kritičnih zona.

EU i domaće subvencije – korišćenje IPARD fondova i nacionalnih programa ruralnog razvoja za finansiranje pastira i obezbeđivanje opreme (prikolice, mobilne ograde, pojilice).

Integracija sa turističkom ponudom – kombinovanje ispaše sa ruralnim turizmom (npr. “Planinska ispaša – čuvari prirode”), čime se dodatno podstiče prihvatljivost projekta u zajednici.

Obuka pastira – kursevi koji povezuju tradicionalno stočarstvo sa savremenim ekološkim ciljevima, uključujući prevenciju požara.

Do kraja avgusta stiže neočekivani novac za ova tri znaka

Sezonski rasporedi ispaše – planiranje rute i vremena kretanja stada tako da prije početka ljetnje sezone visoke opasnosti od požara budu očišćeni svi ključni pojasevi.

Ovakav pristup, spajanjem tradicije i savremene ekologije, može da vrati život na sela, smanji štetu od požara i stvori novu nišu za stočare u Srbiji, onu gdje pastir nije samo proizvođač mlijeka, nego i čuvar pejzaža i bezbjednosti zajednice, piše Kurir.