Nakon šokantne izborne pobjede radikalne desnice u Holandiji svi se pitaju ima li neki novi kandidat krajnje desnice ima šanse na izborima.
U skoro desetak evropskih zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, tvrdokorne anti-imigracione stranke, neke od njih ekstremnije od Vildersa, trenutno vode ankete, ili na drugom mjestu i dišu za vrat vodećoj opciji.
Borba Еvrope da ilegalnu migraciju stavi pod kontrolu i rastući troškovi života nisu ništa novo.
Međutim, ono što je novo je rat između Izraela i Hamasa, koji podstiče civilizacijske tenzije u srcu mnogih evropskih zemalja sa većinskim muslimanskim stanovništvom, kažu za Politiko analitičari i iskusniji politički operativci.
Dok propalestinski protesti dovode desetine hiljada ljudi na ulice gradova od Londona do Berlina usred rastuće krize zbog migracija, terorizma i ekonomije, dugogodišnji političari krajnje desnice poput Vildersa i Marin Le Pen u Francuskoj ne moraju nužno da pojačavaju retorika.
Protesti su svakako išli u njihovu korist, a toga su svjesni i lideri krajnje desnice.
"Odakle dolaze svi ovi ljudi? Da li je ovo moja zemlja?", rekao je Vilders u predizbornoj debati, izražavajući ljutnju zbog protesta podstaknutih antisemitskim ispadima.
Le Pen se, s druge strane, udvarala zabrinutoj francuskoj jevrejskoj zajednici, glasno podržavajući Izrael i pojavljujući se na antisemitističkim marševima, uprkos antisemitskom pedigreu njene stranke.
Oni, međutim, ne učestvuju u sveopštem krstaškom ratu švedskih demokrata, koji glasno pozivaju da se džamije sravne sa zemljom.
U Holandiji je gotovo zaboravljeni Vilders neočekivano skočio na vrh holandskih anketa posljednjih dana pred opšte izbore.
Umekšavanje političkih poruka ne znači da lideri krajnje desnice odustaju od svojih suštinskih uvjerenja i da ne pokušavaju da privuku biračko tijelo koje ide dalje udesno.
"Otišlo je dalje od imigracije... to je osjećaj sukoba civilizacija, osjećaj da postoje trvenja između islama i Zapada", rekao je Žan-Iv Kami, stručnjak za krajnje desničarske pokrete u Еvropi za Žan Žores fondacija u Parizu.
"To je strah izražen na desnom krilu konzervativaca, gdje se islam smatra suprotstavljenim evropskom načinu života... i gdje se smatra da je Еvropa izgubila kontrolu nad svojim granicama", ocijenio je on.
Еvropski izbori su za manje od godinu dana, ali ova opojna mješavina — miješanje migrantske krize sa oživljenim strahom od političkog islama — čini da se stranke establišmenta preznoje.
U nedjeljama koje su prethodile holandskim izborima, Vilders nije vodio kampanju na antiislamskoj platformi, niti je izazivao bijes protiv propalestinskih protesta u evropskim gradovima. Umjesto toga, fokusirao se na egzistencijalna pitanja poput stambene krize za Holanđane.
Za birače koji su možda zabrinuti zbog stanovanja i navodnog sukoba civilizacija, on se pokazao kao očigledan izbor.
"Kriza na Bliskom istoku... igrala je odlučujuću i komplementarnu ulogu", napisao je Kristof de Voogd, stručnjak za holandsku politiku na institutu Science Po.
"Vildersova partija, PVV, je istorijski veoma proizraelska... A pro-Hamas i jasno antisemitski protesti uznemirili su tihu većinu koja je uvijek imala simpatije prema Izraelu", primijetio je on u francuskom dnevniku Le Figaro.
Prema riječima Milana Niča, političkog analitičara njemačkog Savjeta za spoljne poslove, protesti su odigrali ulogu u pobjedi Vildersa, ali je njegova pažnja zapravo bila usmjerena na drugo mjesto.
"Pokreti na krajnjoj desnici usvojili su pametniju strategiju. Ako su uvjereni da neće izgubiti svoj osnovni glas, krenuće ka centru kako bi dobili nekoliko dodatnih procentnih poena, rekao je on.
