Klinton, Buš, Obama i Tramp: Gubitak Kongresa nije presedan

Amerikanci svake dvije godine biraju svih 435 članova Predstavničkog doma i približno trećinu Senata. Izbori koji se održavaju na polovini predsjedničkog mandata nazivaju se međuizborima, a često predstavljaju priliku za birače da izraze zadovoljstvo ili nezadovoljstvo politikom aktuelne administracije. Ipak, na njihov ishod utiču i brojni drugi faktori, uključujući ekonomske prilike, lokalna pitanja i popularnost pojedinačnih kandidata.

Prema istorijskim podacima Predstavničkog doma američkog Kongresa, promjena stranačke većine na međuizborima zabilježena je u više navrata. Još je češća situacija u kojoj stranka aktuelnog predsjednika izgubi dio poslaničkih mjesta, ali zadrži većinu. Zbog toga se izborni neuspjeh predsjednikove stranke na polovini mandata ne može posmatrati kao presedan.

Svijet

Tramp je izgubio većinu u Kongresu, ali ne i moć: Šta pobjeda demokrata znači za njegovu politiku?

Jedan od najpoznatijih primjera dogodio se 1994. godine, kada je demokratski predsjednik Bil Klinton izgubio podršku većine u oba doma Kongresa. Republikanci su tada preuzeli kontrolu nad Predstavničkim domom prvi put poslije četiri decenije, a osvojili su i većinu u Senatu. Uslijedili su politički sukobi, uključujući sporove oko budžeta koji su doveli do privremene obustave rada federalne vlade. Uprkos tome, Klinton je na predsjedničkim izborima 1996. godine osvojio drugi mandat.

Slična situacija zadesila je republikanskog predsjednika Džordža V. Buša 2006. godine. Demokrate su tada, u vrijeme nezadovoljstva ratom u Iraku i politikom njegove administracije, osvojile većinu i u Senatu i u Predstavničkom domu. Buš je posljednje dvije godine svog predsjedničkog mandata proveo sarađujući sa Kongresom koji je kontrolisala opozicija.

Ni Barak Obama nije izbjegao ovakav scenario. Na međuizborima 2010. godine njegova Demokratska stranka izgubila je 63 mjesta u Predstavničkom domu, čime su republikanci preuzeli većinu. Četiri godine kasnije, na izborima 2014, demokrate su izgubile i kontrolu nad Senatom. Obama je tako posljednje dvije godine svog drugog mandata proveo sa republikanskom većinom u oba doma Kongresa.

Svijet

Tramp: Sarađivaćemo sa demokratama

Sa gubitkom kongresne većine već se suočio i sam Donald Tramp. Tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, na međuizborima 2018. godine, demokrate su preuzele kontrolu nad Predstavničkim domom, osvojivši 41 mjesto više nego na prethodnim izborima. Republikanci su, međutim, zadržali većinu u Senatu. Promjena odnosa snaga dovela je do pojačanog nadzora nad Trampovom administracijom, a Predstavnički dom je tokom tog saziva Kongresa pokrenuo i postupak njegovog opoziva.

Ništa drugačije nije bilo ni tokom mandata Džoa Bajdena. Demokrate su na međuizborima 2022. godine izgubile većinu u Predstavničkom domu, u kojem su republikanci osvojili 222, a demokrate 213 mjesta. Bajdenova stranka zadržala je kontrolu nad Senatom, ali je gubitak donjeg doma Kongresa otežao sprovođenje dijela njegovih zakonodavnih planova. Bajden je, ipak, ostao na predsjedničkoj funkciji do isteka mandata u januaru 2025. godine.

Svijet

Izbori u Americi: Demokrate preuzele kontrolu nad Kongresom

Istorijski primjeri pokazuju da gubitak kongresne većine sam po sebi ne znači i gubitak predsjedničke vlasti. Američki predsjednik zadržava ustavna ovlašćenja, uključujući rukovođenje izvršnom vlašću i ulogu vrhovnog komandanta oružanih snaga. Međutim, bez većine u Kongresu znatno je teže usvajati zakone, obezbjeđivati budžetska sredstva i sprovoditi političke planove koji zahtijevaju podršku zakonodavne vlasti.

Upravo zato rezultate međuizbora 2026. godine treba posmatrati i u širem kontekstu američkog političkog sistema. Tramp nije prvi predsjednik koji je tokom mandata izgubio kongresnu većinu, niti je to iskustvo svojstveno samo jednoj stranci. Promjena kontrole nad Kongresom predstavlja jedan od mehanizama američkog sistema podjele vlasti, u kojem predsjednik i zakonodavna vlast ne moraju pripadati istoj političkoj stranci.