Nijemci se dokopali sadržaja razgovora Trampa i lidera EU: Bilo je napeto

Naime, Donald Tramp, predsjednik SAD, i aktuelna administracija Sjedinjenih Američkih Država donijeli su odluku o smanjenju programa vojne pomoći vojskama evropskih zemalja koje graniče s Rusijom, saznao je britanski list Fajnenšl tajms (FT) od izvora u Vašingtonu.

Prema navodima FT-a, prošle ned‌jelje su predstavnici Pentagona obavijestili evropske diplomate da Sjedinjene Države više neće finansirati programe obuke i opremanja oružanih snaga istočnoevropskih država koje bi se našle na prvim linijama fronta u slučaju oružanog sukoba s Rusijom, prenosi Jutarnji.hr.

Prema prvim procjenama, rezovi bi mogli uticati na program iz kojeg je u Evropu u periodu od 2018. do 2022. poslato 1,6 milijardi dolara. Ključni korisnici su Estonija, Letonija i Litvanija.

Te tri zemlje su članice NATO i graniče s Rusijom, dok Letonija graniči i s Bjelorusijom. Sjedinjene Države trenutno imaju oko 2.000 vojnika raspoređenih u baltičkim državama, gd‌je ih je poslao bivši američki predsjednik Džo Bajden nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Iako Litvanija, Estonija i Letonija spadaju među članice NATO koje najviše izdvajaju za odbranu, jasno je da se ne bi mogle same suprotstaviti Rusiji, pa im je pomoć saveznika od ključne važnosti.

Da je situacija veoma ozbiljna, potvrdio je i predsjednik Estonije Alar Karis, koji je u petak upozorio da bi se evropske zemlje koje graniče s Rusijom trebale pripremiti na mogućnost da Vašington povuče dio svojih vojnika iz regiona i počnu graditi vlastite vojne kapacitete.

Karis je otkrio da je na važnost američkog vojnog prisustva u istočnoj Evropi lično upozorio američkog predsjednika Donalda Trampa, kada su njih dvojica u aprilu, na sahrani pape Franje, sjedila zajedno skoro dva sata.

„Sve sam mu objasnio“, rekao je Karis u estonskoj delegaciji pri Evropskoj uniji.

U isto vrijeme, drugi američki program – finansiranje vojske u inostranstvu – koji Evropljanima omogućava kupovinu velikog naoružanja (aviona, brodova, tenkova) od SAD-a, i dalje nije pogođen smanjenjima.

FT napominje da se odluka poklapa sa stavovima glavnog strateškog savjetnika Pentagona, Elbridža Kolbija, koji nastoji preraspodijeliti resurse američke vojske u korist indo-pacifičkog regiona, kako bi se obuzdala Kina i smanjio rizik od sukoba oko Tajvana.

Da postoje problemi između SAD-a i EU, potvrdio je i posljednji telefonski razgovor s Donaldom Trampom, nakon kojeg evropski čelnici više ne vjeruju da će se uvesti nove sankcije protiv Moskve, objavio je njemački časopis Bild. Prema njihovim izvorima, razgovor je bio napet.

U članku se navodi da među pristalicama Ukrajine raste nezadovoljstvo i razočaranje Trampom. Sam Tramp je optužio Evropljane da kupuju rusku naftu, čime – prema njegovim riječima – pomažu ruskoj vojsci.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pokušala je da odgovori Trampu, objašnjavajući da je uvoz ruske nafte u EU značajno smanjen nakon invazije na Ukrajinu. Tokom razgovora, Trampu je rečeno da samo Mađarska i Slovačka i dalje uvoze rusku naftu.

Jedina članica „istočnog bloka“ Evropske unije, a možda i cijele EU, koja je ove godine popravila odnose sa Sjedinjenim Državama jeste Poljska – i to zahvaljujući nedavno izabranom desničarskom predsjedniku Karolu Navrockom, kojeg je Tramp javno podržao u kampanji riječima: „You will win“ (Pobijedićeš) – što se i obistinilo, prenosi Index.hr.

Navrocki je početkom ned‌jelje boravio u zvaničnoj posjeti Bijeloj kući, a Tramp ga otvoreno naziva saveznikom – za razliku od liberalnog premijera Donalda Tuska, koji vodi politiku usklađenu s EU, koju Tramp ne podnosi.

Poljaci su zadovoljni jer je Tramp jasno rekao da će američke trupe ostati u Poljskoj. Tokom sastanka s Navrockim, američki predsjednik je dodao da, ukoliko Poljska izrazi želju da se poveća broj američkih vojnika, to će biti moguće. Prema riječima Navrockog, tokom zatvorene sjednice u Bijeloj kući, raspravljalo se o povećanju prisutnosti i uspostavljanju stalne američke vojne baze u toj zemlji.

Očekuje se da će američki ministar odbrane Pit Hegset i Slavomir Cenckjevič, šef predsjedničke Kancelarije za nacionalnu bezbjednost, uskoro razraditi detalje tog pitanja. Predsjednik Navrocki je takođe primio poziv za samit G20 naredne godine u Majamiju, što je značajno jer Poljska teži članstvu u tom tijelu.

S druge strane, samo četvrtina Poljaka podržava Trampovu politiku, pokazuju rezultati istraživanja koje je sproveo Opinia24. Na pitanje vjeruju li da Donald Tramp vodi politiku povoljnu za Poljsku, 49% ispitanika je odgovorilo „ne“, dok je 26% dalo potvrdan odgovor.