Dio nadolazećih koalicijskih pregovora u Njemačkoj je aktivna penzija. Što donosi novi CDU-ov penzioni koncept i gdje je kvaka? CDU je aktivnu penziju već nekoliko puta javno prezentovao.
Ova tema je dio temeljnog programa stranke, a bila je i dio izbornog programa.
Sada se pojavljuje u istraživačkom dokumentu koji su u subotu objavili CDU, CSU i SPD, a koji bi trebao poslužiti kao osnova za nadolazeće kolaicione pregovore. Riječ je o aktivnoj penziji.
Ideja koja stoji iza toga: svakome ko dosegne zakonsku dob za penzionisanje i nastavi dobrovoljno raditi trebalo bi omogućiti zaradu do 2.000 evra mjesečno (24.000 evra godišnje) bez poreza.
Porezna olakšica bi se stoga otprilike udvostručila.
CDU želi stvoriti podsticaje kako bi se više ljudi duže zadržalo u radnom vijeku, a da to nije obvezno.
Cilj je rasteretiti penziono osiguranje i uz veći privredni rast obezbijediti stabilan nivo penzija.
Aktivna penzija ima dvostruki učinak: oni koji kasnije odu u penziju ne samo da kasnije dobijaju naknade, nego i duže uplaćuju u zakonsko penziono osiguranje. To znači da je na raspolaganju više sredstava za finansiranje potreba sve većeg broja penzionera.
Stručnjaci na aktivnu penziju gledaju kritički
Stručnjaci su kritični prema uvođenju aktivne penzije po dosad poznatim uslovima.
Istraživač sa Njemačkog ekonomskog instituta (IW) u Kelnu smatra da je moguće da “aktivna penzija” krši važeći zakon.
“Takav propis protivan je principu platežne sposobnosti”, kaže ona.
Prema tome, pojedine grupe ne smiju biti u nepovoljnom položaju, a to bi se moglo dogoditi s aktivnom penzijom.
Osim toga, smatra, aktivna penzija ne bi pogodila većinu penzionera.
To je zato što je namijenjena ljudima koji žele nastaviti raditi dobrovoljno nakon redovne dobi za odlazak u penziju - što je trenutno od oko 66 godina starosti.
Međutim, u prosjeku bi većina ljudi otišla u penziju sa 64 godine. To znači da “gotovo polovina penzionera uopšte nije obuhvaćena”.
Prema njenim riječima, potrebni su podsticaji kako bi se osiguralo da više ljudi ostane u radnoj snazi do normalne dobi za penzionisanje umjesto da prijevremeno odlaze.
Pozitivne posljedice za privredu
Još u novembru 2024. firma za analizu Prognos-AG istraživala je, u ime "Inicijative za novu socijalnu tržišnu ekonomiju” (INSM), kakvi bi ekonomski učinci mogli nastati ako bi više penzionera radilo nakon redovne dobi za odlazak u penziju.
Izračunato je nekoliko varijanti.
Rezultati:
U najboljem scenariju moglo bi ostati zaposleno do 300.000 dodatnih penzionera. Time bi se stvaranje vrijednosti povećalo za do 18,2 milijarde evra, dok bi država mogla prikupiti do 5,2 milijarde evra dodatnih poreza i socijalnih doprinosa.
Uz to, veća potrošnja indirektno bi otvorila do 60.000 novih radnih mjesta.
U najpesimističnijem scenariju, koji pretpostavlja da radi dodatnih 50.000 penzionera, ekonomski bi učinak bio na donjoj granici: dodana vrijednost bi se povećala za 3,6 milijardi evra, porezi i socijalni doprinosi za 1,3 milijarde evra, a otvorilo bi se oko 20.000 dodatnih radnih mjesta.
Međutim, studija ne daje nikakve direktne izjave o aktivnoj penziji, pišu njemački mediji.
CDU-a, već uopšteno analizira koji ekonomski učinci nastaju kada više starijih ljudi radi nakon redovne dobi za penzionere.
