Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je parlament da proglasi vanredno stanje zbog sukoba u Ukrajini.
Šef vlade je rekao da želi da se ustavni mehanizam "kočnice duga" olabavi kako bi se osigurala kontinuirana podrška Kijevu.
Unijeta u njemački Ustav, granica nalaže da vlada ne može da preuzme dugove u vrijednosti većoj od 0,35% godišnjeg BDP-a zemlje. Privremeni izuzeci su dozvoljeni "u slučaju prirodnih katastrofa ili vanrednih situacija koje su van kontrole države", sve dok Bundestag podržava taj potez. To je, na primer, urađeno tokom pandemije Covid-19.
Govoreći na konferenciji za novinare u četvrtak, Šolc je rekao da "Bundestag što pre treba da usvoji rezoluciju kojom se rat u Ukrajini i njegove teške posledice po bezbednost Nemačke i Еvrope klasifikuju kao vanredna situacija". On je objasnio da bi to obezbedilo da pomoć Ukrajini, "koja je danas važnija nego ikada, više ne dolazi na račun drugih obaveza koje naša država mora da ispuni prema sopstvenim građanima".
Kancelarka je dodala da je američki predsjednik Donald Tramp u pravu kada zahtjeva da evropske države članice NATO-a izdvajaju više za svoju odbranu, ističući da potrošnja vezana za vojsku "mora znatno više da poraste". Šolc je odbacio ideju da se potrebna sredstva mogu dobiti iz postojećeg budžeta.
Govoreći o "kočnici duga", kancelarka je predložila da se troškovi odbrane trajno izuzmu iz ograničenja.
Šolc je pozdravio telefonski razgovor predsjednika Trampa sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u srijedu, ističući istovremeno da treba poštovati princip "ništa o Ukrajini bez Ukrajine i ništa o Еvropi bez Еvrope" .
Prema Kilskom institutu za svjetsku ekonomiju, Njemačka je u periodu od januara 2022. do oktobra 2024. godine pružila Ukrajini pomoć od 11 milijardi evra (11,5 milijardi dolara), koja je postala drugi najveći donator poslije SAD.
U međuvremenu, usred odvajanja od relativno jeftine ruske energije i nekoliko drugih faktora, njemačka ekonomija se smanjila drugu godinu zaredom 2024. godine, prvi put u više od dvije decenije, navodi se u izvještaju koji je prošlog mjeseca objavio savezni zavod za statistiku zemlje Destatis.
Među sektorima koji snose najveći teret pada je i automobilska industrija zemlje.
Komentarišući Šolcovu primjedbu, bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev je sugerisao da je njemačka kancelarka isticanjem njegovog čvrstog proukrajinskog stava zauzela pozu u potpunoj suprotnosti sa pozicijom američkog predsjednika Donalda Trampa. Medvedev, koji trenutno obavlja funkciju zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, smatra da se njemačka kancelarka nada da će na taj način postići političke poene kod kuće uoči vanrednih opštih izbora 23. februara, a predviđa se da će njegova stranka izgubiti od svojih rivala iz Hrišćansko-demokratske unije.
(b92)
