Tramp poslao sedam ratnih brodova, špijunski avion i 4.500 vojnika: Svrgnuće ga?

Američka administracija predsjednika Donalda Trampa tvrdi da je cilj ove operacije borba protiv narkokartela, ali venecuelanski zvaničnici i analitičari sumnjaju da bi stvarni cilj mogao biti pritisak na vladu Nikolasa Madura.

Sedam ratnih brodova, uključujući "USS San Antonio", "USS Iwo Jima" i "USS Fort Lauderdale", zajedno s podmornicom na nuklearni pogon i više od 4.500 mornara i marinaca, raspoređeno je u regionu ili se očekuje da tamo uskoro stignu.

Svijet

Maduro masovno mobiliše: Venecuela se sprema za rat sa SAD?

Iako američka administracija tvrdi da je cilj ove operacije borba protiv narkokartela, u Venecueli sumnjaju da bi stvarni cilj mogao biti pritisak na vladu Nikolasa Madura ili čak promjena vlasti.

Prema izjavama iz Bijele kuće, operacija je usmjerena na suzbijanje trgovine drogom, posebno kokaina i fentanila, koji su označeni kao ozbiljna prijetnja nacionalnoj bezbjednosti SAD.

Stiven Miler, zamjenik šefa osoblja Bijele kuće, naglasio je da je cilj "razbijanje organizacija za trgovinu drogom, kriminalnih kartela i stranih terorističkih organizacija na našoj hemisferi".

Međutim, stručnjaci ističu da većina pomorske trgovine drogom iz Južne Amerike ide preko Tihog okeana, a ne Atlantika, gdje su trenutno raspoređene američke snage.

Svijet

Američki ratni brodovi se približavaju Venecueli

Dodatno, značajan dio droge koja prolazi kroz Karibe prenosi se tajnim letovima, što dodatno komplikuje uspješnost pomorske operacije u borbi protiv krijumčarenja, piše Rojters.

Venecuelanski zvaničnici, uključujući predsjednika Nikolasa Madura, ministra unutrašnjih poslova Diosdada Kabela i ambasadora pri UN-u Samjuela Monkadu, oštro su kritikovali američko raspoređivanje snaga, nazivajući to prijetnjom suverenitetu zemlje i kršenjem međunarodnih ugovora.

Madurova vlada suočava se s pojačanim američkim pritiskom, uključujući udvostručenu nagradu od 50 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja zbog optužbi za trgovinu drogom.

"Venecuelanci znaju ko stoji iza ovih vojnih prijetnji Sjedinjenih Država protiv naše zemlje", izjavio je venecuelanski ministar odbrane Vladimir Padrino na skupu civilne zaštite, dodajući da su Venecuelanci "plemeniti i vredni ljudi", a ne trgovci drogom.

Stručnjaci poput Dejvida Smildea, univerzitetskog profesora, smatraju da ova vojna operacija može biti pokušaj "diplomatske artiljerije" kako bi se izvršio maksimalni pritisak na Madurov režim.

"Pokušavaju da slome režim vojnim pritiskom", rekao je Smilde, opisujući potez kao staromodnu taktiku.

S druge strane, Kristofer Hernandez-Roj iz Centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu smatra da je trenutna prisutnost snaga značajna, ali nedovoljna za invaziju, sugerišu da bi mogla poslužiti kao demonstracija sile ili priprema za manje ciljane akcije.

Američki zvaničnici s druge strane, uključujući portparolku Bijele kuće Karolajn Levit, insistiraju na tome da je fokus operacije na sprečavanje krijumčarenja droge, a ne na promjeni režima.

Levit je otišla korak dalje, nazvavši Madurov režim "narkoterorističkim kartelom" i osporavajući njegovu legitimnost.

Ipak, prisutnost špijunskih aviona P-8 iznad međunarodnih voda i posjeta državnog sekretara SAD Marka Rubija sjedištu Južnog zapovedništva u Doralu na Floridi dodatno podgrijavaju sumnje o širim ciljevima.

Prema podacima Kancelarije UN za droge i kriminal, 74% kokaina koji stiže u SAD iz Južne Amerike krijumčari se preko Tihog okeana, dok Venecuela služi kao glavno središte za letove s drogom preko Kariba.

Meksiko, s druge strane, ostaje ključni izvor fentanila. Ovi podaci dodatno komplikuju narativ o uspješnosti trenutne američke strategije u regiji.