Bivši ambasador Srbije u Njemačkoj Milovan Božinović kaže da će federalne vlasti morati da odgovore na za njih veoma neprijatna pitanja u vezi sa imenovanjem Kristijana Šmita na funkciju takozvanog visokog predstavnika u BiH, koja je Bundestagu uputila poslanička grupa Alternative za Njemačku /AfD/.
Božinović ocjenjuje da nova vlada neće moći da izbjegne da odgovori na svako od 18 pitanja koja je AfD podnijela Bundestagu u vezi sa ulogom Šmita u BiH, zatraživši ocjenu legitimnosti njegove pozicije s obzirom da je izostalo odobrenje Savjeta bezbjednosti UN za njegovo imenovanje.
"To znači da će nemačka vlast AfD-u, koji je druga po snazi partija poslije nedavnih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, odmah po konstituisanju parlamenta morati da odgovori na pitanja. Nadležna služba, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova službeno će morati da odgovori na sva pitanja, kaže Božinović za "Sputnjik, govoreći o zahtjevu Alternative za Njemačku za parlamentarnu istragu u Bundestagu u vezi sa ulogom Šmita u BiH.
On navodi da poslanici AfD-a mogu da zatraže raspravu u parlamentu i da očekuju da se njemačka vlada odredi prema ovom pitanju.
"To će zavisiti od odgovora koje budu dobili jer će biti interesantno čuti šta su rekli na ova pitanja iz Ministarstva budući da je imenovanje Šmita vrlo sporno. Jer, ako je djelovao u ime cijele međunarodne zajednice onda je samo preko Savjeta bezbjednosti UN morao da dobije odobrenje, što se nije desilo jer njegovo imenovanje nikada nije stiglo do Savjeta bezbjednosti na raspravu", podsjeća Božinović.
Iz toga se može zaključiti, dodaje on, da su oni koji su Šmita tu postavili smatrali da je dovoljno da se pozovu na takozvana bonska ovlašćenja donesena u drugoj polovini devedesetih prema kojima je visoki predstavnik za BiH bio zadužen samo za nadgledanje sprovođenja Dejtonskog mirovnog plana i ni za šta drugo.
Božinović napominje da ovo svakako nije prijatno pitanje za novu njemačku vladu.
"Oni će se vaditi da to ili proizilazi iz odluka Savjeta Еvrope ili iz Kontakt grupe za BiH koja je nekada postojala. Ali, pravi i kvalitetan odgovor na ova pitanja oni nemaju i tu su Srbi iz Republike Srpske u pravu", izričit je Božinović.
Stranka AfD postavila je pitanje da li je njemačka Vlada formirala stav o međunarodnopravnom legitimitetu Šmita, s obzirom na nedostatak odobrenja Savjeta bezbjednosti UN i, ako jeste, kakav je taj stav. AfD je pitala i koje zaključke Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile da potvrdi Šmita kao visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN.
"Koje pravno obavezujuće odluke je, prema procjeni Savezne vlade, Šmit donio u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on?", naveli su iz AfD-a. Ta stranka pita da li njemačka Vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje Šmit ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne.
AFD je postavila i pitanje kakve posljedice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet BiH usljed ovih mjera, kao i to da li je njemačka Vlada preduzela korake da se imenovanje Šmita potvrdi u Savjetu bezbjednosti UN, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije.
"Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja Šmita kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način", navodi se u pitanjima AfD-a.
Ta stranka pita i da li se Vlada Njemačke bavila pitanjem da li su sudski procesi u BiH, posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mjere Savezna vlada preduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese.
AfD je pitala i da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke Šmita mogu dovesti do dalje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav. Takođe je pitala da li je njemačka Vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje Šmita u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti BiH, i ako jeste, kakav je taj stav.
"Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li je djelovanje Šmita vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jeste, kakav je taj stav. Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i djelovanjem Šmita, i kakav je taj stav", pitali su iz AfD-a.
Iz te stranke su postavili i pitanje da li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi Šmita, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama, te da li je Vlada formirala stav o tome kakve posljedice odluke Kristijana Šmita imaju po ekonomsku stabilnost BiH, i ako jeste, kakav je taj stav.
"Da li Savezna vlada vidi mogućnost ekonomske podrške ЕU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako da, kakvu? Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla BiH u sprovođenju reformi za integraciju u ЕU, i ako da, koje?", pitali su iz AfD-a.
Postavljeno je i pitanje da li Vlada Njemačke smatra da trenutna uloga Kristijana Šmita doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način.
"Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav uticaj odluke Kristijana Šmita imaju na zaštitu ljudskih prava u BiH, i ako jeste, kakav je taj stav?", pitali su iz AfD-a.
