Vulin: Srbija neće dozvoliti da se Republika Srpska umanji ili promijeni

Na planini Kozara  danas su obilježene 73 godine od teške bitke u Drugom svjetskom ratu, a ceremoniji su prisustvovali predsjednik RS Milorad Dodik i srpski ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin.

Godišnjica je obilježena u zajedničkoj organizaciji odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Republike Srpske i Srbije, a Vulin je tom prilikom poručio da riječ genocid ne ide uz narod stradalnika koji je "na oltar sveljudske slobode dao 10.000 dečjih glava".

"Nekakvim rezolucijama najavljuje se udar na Republiku Srpsku i srpsku istoriju. Tako se i danas pravljenjem nove lažne, nikako utemeljene istine, pokušava promeniti stanje na Balkanu", naglasio je Vulin i dodao da Republika Srpska nije nastala na genocidu i zločinu već na otporu ponavljanja zločina.

Vulin je naveo da Republika Srpska kao garant Dejtonskog sporazuma želi mir i da Srbija neće dozvoliti da se Republika Srpska umanji ili promijeni. "Mir je reč koju smo tražili svih ovih godina. To je reč na kojoj Srbija definiše svoju politiku i u danima koji su pred nama Republika Srpska i Srbija će zajedno stajati", rekao je Vulin.

On je dodao da će Srbi biti protiv zla gde god se ono pojavilo. "Teške su rane naroda mog, umesto da ih zaleče, da pomognu da zaplaču sa nama, da nađu mir, kosti pravednika i mučenika rane nam vređaju, daju nam imena koja ne zaslužujemo i stavljaju na stranu na kojoj nikada nismo bili", istakao je Vulin.

On je poručio da se ratovi iz 90-ih godina ne mogu razumjeti bez sjećanja šta se dogodilo u Drugom svjetskom ratu ako se ne zna dubina Jasenovačkih užasa. "Ove planine su nahranile jasenovačko zlo, zato nemojte stavljati reč genocid uz narod Jasenovca i Jadovna", rekao je Vulin.

Bitka na Kozari započela je u junu 1942. godine, kada je 11.000 Nemaca, zajedno sa oko 20.000 ustaša i domobrana, započelo ofanzivu na narod i borce Kozare i Potkozarja.

Protiv nadmoćnog neprijatelja, borilo se svega 3.000 partizana, iz Drugog krajiškog odreda. Goloruki narod spasavao se u zbjegovima.

U noći 3. jula, neke partizanske jedinice probile su obruč, ali puno naroda i boraca nije uspjelo da se provuče. Oni koji nisu pobijeni, odvedeni su u koncentracione logore, mahom u Jasenovac i Staru Gradišku.

Prema ustaškim i nemačkim dokumentima, u kozaračkoj ofanzivi je zarobljeno 68.000 ljudi.

Na mesti proboja obruča u jugozapadnom dijelu Kozare danas se nalazi spomenik nazvan "Patrija".

VULIN: REPUBLIKA SRPSKA NASTALA NA OTPORU GENOCIDU

Ministar za rad i zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin rekao je danas da je Republika Srpska nastala kao otpor ponavljanju jasenovačkog genocida i otpor ponavljanju nekažnjenog zločina, te da ona nikome nije prijetnja.

Vulin je rekao na obilježavanju Bitke na Kozari da 73 godine na ovim prostorima odzvanjaju krici i jauci i sjećanja nedoklanog naroda, 68.000 mučenika i 10.000 djece poklanih i pobijenih, a da niko uz užas njihove smrti i strahotu njihovog života nije dodao riječ genocid i imena onih koji su ga počinili.

"Srpski narod nikad nije pogrešio i nikad nije zauzeo pogrešnu stranu. Srpski narod nikada nije pitao za cenu kada je birao između slobode i neslobode. Srpski narod nikad nije bio na pogrešnoj strani čovečanstva. Srpski narod nikada nije zaslužio da se u istoj rečenici sa njegovim imenom pomene reč genocid", istakao je Vulin u obraćanju na velikom narodnom zboru na Kozari.

Ne ide riječ genocid, uz narod stradalnika, istakao je Vulin.

On je dodao da nema sela, zaseoka niti mjesta gdje kada se fašizam pojavio, a da je bilo Srbina koji se fašizmu nije suprostavio.

"Mnogo veći narodi od našeg ne mogu da se pohvale takvom borbom, takvom žrtvom i takvim opredeljenjem. Srbi su svoju stranu izabrali jednom zauvek i ne misle da je menjaju. Bićemo protiv zla kako god se ono zvalo i gde god ga bude bilo", naglasio je Vulin.

On je dodao da srpski narod razumije tuđu muku i bol i hoće da je podijeli, hoće da je ublaži. "Da li traži previše da se zlo vršeno nad njim nazove pravim imenom i da se jasenovički užas nazove genocidom i da se zapiše i zabeleži", upitao je Vulin.

On je naglasio da se ne mogu razumjeti ratovi devedesetih bez sjećanja i punog znanja o jasenovačkom genocidu i da se ne može razumjeti ono što se desilo na ovim prostorima bez sjećanja šta se desilo prije 73 godine na Kozari.

"Ne može se razumeti i shvatiti šta se dešavalo u ratovima devedesetih godina ako se ne zna kolika je dubina jasenovačkog užasa i ako niko nikada neće da kaže da je Jasenovac genocid i da su ove planine nahranile jasenovačko zlo i Jadovno jame", naglasio je Vulin.

Prema njegovim riječima, ne mogu se shvatiti odluke srpskog naroda ako se ne razumije dubina jasenovačkog užasa. "Zato nemojte reč genocid stavljati uz narod Jadovna i Jasenovca, zato ne upisujte tu sramnu optužbu, tu sramnu presudu koja treba buduće generacije da promeni", rekao je Vulin.

On je upitao da li se može staviti riječ genocid uz ime naroda koji danas stoji na Kozari i koji se sjeća svojih poklanih i pobijenih.

"Kao što su ratovi devedesetih najavljeni smanjivanjem broja žrtava i prekrajanjem istorije, tako se i danas nekakvim rezolucijama o genocidu najavljuje udar na Republiku Srpsku i srpski narod", rekao je Vulin.

On je naglasio da Republika Srpska nije nastala na genocidu, već je nastala kao otpor genocidu, kao otpor ponavljanju jasenovačkog genocida.

"Ona je nastala kao otpor genocidu i nije nastala na zločinu, nego na otporu ponavljanja nekažnjenog zločina. Republika Srpska, kao izraz težnje naroda i potrebe da se užasi Jasenovca i Jadova više nikad ne ponove, nije pretnja nikome i ne može biti pretnja nikome", naveo je Vulin.

On je dodao da Srbija kao garant i čuvar Dejtonskog sporazuma hoće mir i da očekuje da se ovaj sporazum doslovno sprovodi i neće dozvoliti bilo kakvo umanjivanje značaja i ovlašćenja Republike Srpske.

"Mir je reč koju smo tražili svih ovih godina, mir je reč za koju smo se borili i reč kojom Srbija definiše sebe i svoju politiku. Nema nikog bližeg Republici Srpskoj od Republike Srbije. I u danima koji su pred nama, danima sudbonosnim i teškim Republika Srbija i Republika Srpska će zajedno stajati", završio je Vulin svoje obraćanje narodu Kozare.

Obilježavanje Bitke na Kozari od ove godine je dio Državnog programa obeležavanja godišnjica istorijskih događaja oslobodilačkih ratova Srbije.