Dnevni red sjednice Predstavničkog doma parlamenta BiH čine prijedlozi izmjena tri zakona, komentari na oko 200 poslaničkih pitanja, izvještaji o reviziji poslovanja 74 institucije na nivou BiH, kao i više poslaničkih inicijativa, među kojima je i 16 inicijativa zamjenika predsjedavajućeg ovog doma Denisa Zvizdića.

Na dnevnom redu je i Prijedlog izmjena drugog, trećeg, četvrtog i petog amandmana na Ustav BiH, u prvom čitanju, čiji su predlagači poslanici iz Kluba SDP BiH

SDP bi, kako je navedeno u prijedlogu amandmana, uveo "predsjednika i potpredsjednike BiH", koji ne mogu biti iz istog naroda ili iz reda ostalih. Kandidati bi, prema SDP-u, bili "direktno izabrani članovi Parlamentarne skupštine BiH".

Amandmanima se, koje predlaže SDP, nadležnosti oduzete od entiteta jedino mogu vratiti uz jednoglasan pristanak BiH i dva entiteta.

Precizirane su nadležnosti i odnosi između institucija BiH i entiteta, a postojećim nadležnostima institucija BiH dodaju se odbrana i bezbjednost, uspostavljanje i funkcionisanje Suda BiH i Tužilaštva BiH, kao i ostalih nadležnosti koje se uređuju zakonom.

Tu bi se dodala i potpuno nova tačka "podijeljene nadležnosti drugih nivoa vlasti s institucijama BiH", kojima su obuhvaćeni poreski sistem, izborni proces, pravosuđe, poljoprivreda, nauka i tehnologija, ekologija, lokalna samouprava i druge nadležnosti koje se uređuju zakonom.

SDP-ovim prijedlogom amandamana drastično bi se povećao broj poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Sa sadašnja 42 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, SDP u svojim amndmanima koje predlaže, taj broj povećava na 87. Kao obrazloženje za to navodi "proširenje nadležnosti države BiH", kao i jačanje nadležnosti Predstavničkog doma.

Dvije trećine bile bi birane iz Federacije BiH i jedna iz Republike Srpske, neposredno na izborima, pri čemu bi tri mjesta bila garantovana predstavnicima koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.

Broj delegata u Domu naroda, prema ovom prijedlogu, bio bi povećan sa 15 na 21, po sedam iz svakog konstitutivnog naroda, i njih bi posredno birao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

SDP smatra da funkciju centralne izvršne vlasti treba da dobije Savjet ministara.

Zakonodavno-pravni sektor parlamenta BiH smatra da je pomenuti prijedlog amandmana na Ustav BiH "djelimično usklađen sa članom 105. Poslovnika o radu Predstavničkog doma i Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih prpisa u institucijama BiH".

Poslanik Saša Magazinović uputio je zahtjeve za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o dopuni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kao i Prijedloga zakona o dopuni Zakona o radu u institucijama BiH, dok su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u BiH uputili poslanici Borjana Krišto, Darijana Filipović, Alma Čolo, Nada Mladina i Edita Đapo.

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kao i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o radu u institucijama BiH, predviđa ukidanje prava na naknadu po osnovu jubilarne nagrade za izabrane i imenovane zvaničnike u institucijama BiH.

Predlagač smatra da pravo izabranih lica i imenovanih zvaničnika na ovakvu vrstu novčane naknade predstavlja, kako je ocijenio, potpunu neosjetljivost na tešku društvenu i ekonomsku situaciju u BiH.

Prema Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u BiH, jasnije se definiše način označavanja cijena u maloprodaji, isticanje deklaracije na artiklima, označavanje roka trajanja proizvoda i drugo.

Poslanici SNSD-a Snježana Novaković Bursać i Sanja Vulić povukle su saglasnost da se ovaj prijedlog zakona nađe u parlamentarnoj proceduri.

U planu je i razmataranje Godišnjeg revizorskog izvještaja o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu, čiji je podnosilac Kancelarija za revizju institucija BiH, kao i izvještaji Kancelarije o finansijskoj reviziji 74 institucije BiH za prošlu godinu.

Početak sjednice zakazan je za 12.00 časova.