Slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica prvi put uvedena u hram Božji i postala prva zavjetovana djevica u istoriji hrišćanstva.

Vavedenjem presvete Bogorodice, praznikom koji slavi sav hrišćanski svijet, započeto je iskupljenje ljudskog roda.

Po obećanju, da će dijete koje im Gospod podari, posvetiti njemu na službu, sveti Јoakim i Ana doveli su trogodišnju Mariju u jerusalimski hram.

Doputovali su iz Nazareta sa srodnicima i svečano predali prvosvešteniku Zahariju, ocu Svetog Јovana Preteče koji je malu Mariju uveo u najsvetiji dio toga Hrama. Tu je, u molitvama i postu, buduća majka sina Božijeg, provela devet godina.

Vavedenje je jedan od pet najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici i krsna slava brojnih srpskih rodova. Uvijek pada u vrijeme Božićnjeg posta, pa je i slavska trpeza posna. Bez obzira u koji dan padne, dozvoljena je riba.

Bogorodica se smatra zaštitnicom žena i porodilja i razna su narodna vjerovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.

U takovskim selima bio je običaj da se poslije službe u crkvi, svečano odjevene i okićene cvijećem, okupe sve mlade koje su se te jeseni udale. U nekim selima žene koje nemaju djecu, odlaze u manastire i crkve, gdje se mole kako bi dobile porod.

I stočari je slave kako bi im zaštitila stoku od zvijeri.

Ponegdje, vjeruje se, lijepo vreme na Vavedenje najavljuje dobru ljetinu.

Stariji kažu da ako na Vavedenje pada kiša biće rodna godina, ako duva jak vjetar nerodna. Ukoliko bude hladno i sa snijegom, sljedeća godina bila bi blaga i topla.

Vavedenje je praznik i hramovna slava srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori, zadužbini Svetog Simeona Mirotočivog i njegovog sina Svetog Save.