Pravoslavni vjernici danas započinju Božićni post, koji će trajati tačno 40 dana.
Božićni post tradicionalno počinje 28. novembra, a njime se pripremamo za Božić.
Kako pravila nalažu, tokom posta nije dozvoljeno jesti meso, mliječne proizvode i jaja, ali uzdržavanje od hrane samo je, ipak, sporedna stvar.
Post je duhovno pročišćenje, priprema za svetu tajnu pričešća, savladavanje iskušenja i stremljenje ka čistoti duha i tijela.
Podvig posta je kako tjelesni, tako i duhovni. Tjelesni post je uzdržavanje od jela životinjskog porijekla, dok duhovni post podrazumijeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i djela.
Prema pravilima posta i prema riječima Svetog Jovana Zlatoustog, tjelesni post ne treba koristi ako nije povezan sa duhovnim.
“Ne govori mi: ‘Toliko dana sam postio nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, išao sam u gruboj haljini’; nego kaži nam da li si od gnevnog čovjeka postao tih, od žestokog - blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si tijelo mučio?”, prenose riječi Jovana Zlatoustog u crkvenim knjigama.
U Svetom pismu piše "ljubi bližnjeg svog kao sebe samoga”, što znači da je čovjek čovjeku brat, te da treba da budemo tolerantni, da poštujemo i pomažemo druge, a to možemo samo ako nismo bijesni i sebični.
Pored vjerskog značaja post ima pozitivne efekte na ljudski organizam, jer će se svakako desiti detoksikacija organizma u narednih 40 dana. S obzirom na to, da se u toku posta koriste isključivo namirnice biljnog porijekla koje sadrže mnogo proteina, vitamina i minerala, ali i celulose, post će imati veoma pozitivan efekat na tijelo i organizam.
Pravilo posta nalaže da se od 28. novembra do 30. decembra ponedjeljkom, srijedom i petkom posti na vodi, utorkom i četvrtkom na ulju, a subotom i nedjeljom na ribi.
Posljednje nedjelje pred Božić, od 1. do 7. januara, ponedjeljak, srijeda i petak se poste na vodi, a utorak, četvrtak, subota i nedjelja na ulju, osim ako vjernici u dogovoru sa svojim sveštenikom nisu dobili drugačije razrešenje.
