Извор:
РТРС
21.10.2021
22:30
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević rekao je za RTRS da Republika Srpska u ustavno-pravnom smislu može povući ranije date saglasnosti i vratiti prenesena ovlašćenja.
"Ustavno uređenje BiH je specifično, jedinstveno u svjetskim razmjerama. U svijetu danas ima nešto više od 20 federalno uređenih država. Svaka od njih ima svoje specifičnosti, pa tako i BiH ima jednu po kojoj je jedinstvena, što nije negativno jer predstavlja doprinos nauci ustavnog prava, teoriji federalizma, ali i način kako se mogu uspostaviti i održavati odnosi u federalnoj državi. To je sporazum ili ugovor ustavnog prava o prenošenju nadležnosti", rekao je Blagojević u političkom magazinu Pečat.
On je istakao da taj sporazum, odnosno ugovor, kao i svaki drugi ugovor predstavlja saglasnu izjavu volja ugovornih strana usmjerenu u određenom pravcu radi određivanja cilja i da važi dok saglasna izjava volja postoji.
"Čim jedna od ugovornih strana nema više tu saglasnost, taj ugovor prestaje da važi za nju, ona se povlači i raskida ga. Takvo stanje vlada i na terenu ovih sporazuma o prenosu nadležnosti. Ovo govorim zato što nijednom riječju, a kamoli članom Ustava BiH, nije propisano da, kada entiteti potpišu sporazum o prenosu nadležnosti, gube pravo da se povuku iz tih sporazuma. Da je kojim slučajem to propisano Ustavom, a nije, onda bi se moglo reći da Republika Srpska nema pravo na kojem sada ispravno insistira", pojasnio je Blagojević.
S obzirom da to nije zabranjeno Ustavom ni na izričit ni na posredan način, Republika Srpska, kaže Blagojević, ima ustavno pravo da povuče saglasnost i vrati prenesene nadležnosti.
"Pogotovo imajući u vidu činjenicu da i sporazumima o prenosu nadležnosti u oblasti poslova odbrane ili VSTS nijednim riječju Republika Srpska nije rekla da se potpisivanjem odriče prava na povlačenja iz njih i njihovog raskidanja", istakao je on.
Blagojević poručuje da Republika Srpska ima pravo da na sjednici Narodne skupštine raspravlja o tome i donese odluku, ukoliko ima potrebnu većinu, da se povlači i raskida jednostrano odgovarajući sporazum o prenosu nadležnosti i da on prestaje da važi za nju, odnosno na njenoj teritoriji.
"Nakon takve odluke Republika Srpska ima pravo da donese zakon o prestanku važenja određenog zakona na njenoj teritoriji. Na primjer, Zakona o odbrani, Zakona o službi u Oružanim snagama ili Zakona o VSTS. Poslije toga može da uslijedi zakon za ocjenu ustavnosti tog zakona. S obzirom na odonos snaga koji vlada četvrt vijeka u Ustavnom sudu BiH, nije teško predvidjeti da će odluka ići u pravcu usvajanja takvog zakona", rekao je on.
Međutim, nijedan ustavni sud na svijetu, pa ni Ustavni sud BiH, istakao je Blagojević, nema pravo da zakonodavcu o čijem zakonu je raspravljao zabrani donošenje zakona jer bi time preuzeo nešto što mu ustavom ne pripada.
Најновије
Најчитаније
22
59
22
59
22
56
22
54
22
47
Тренутно на програму