Zastrašujuće upozorenje naučnika o Jadranskom moru

Naučnici IRB-a analizirali su podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana, i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija.

Zanimljivosti

Ovaj znak će u narednih 10 godina živjeti kao kralj

"To znači da se promjene koje su se očekivale tek krajem vijeka događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosisteme, klimu i obalske zajednice“, saopšteno je iz Instituta.

Najbrže zabilježene promjene

Temperatura mora na dubini od 1.000 metara u protekloj deceniji porasla je za 0,8 Celzijusovih stepeni, a salinitet se povećao za 0,2 jedinice (PSU). Ti trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji, ističe se u priopštenju, prenosi zagrebačkii Jutarnji list.

Savjeti

Stavite novčanicu na ovo mjesto u kući i pare će se lijepiti za vas

Rad dr sc Elene Terzić i dr sc Ivice Vilibića objavljen je u Limnology and Oceanography Letters i rezultat je međunarodne saradnje hrvatskih, italijanskih i slovenačkih naučnika koji su kombinovali podatke s različitih okeanografskih platformi.

"Posebno nas brine činjenica da se promjene ubrzavaju. To nije postupno prilagođavanje, već brza tranzicija prema novom stanju koje još ne razumijemo u potpunosti“, ističe Vilibić.

Ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda ima značajne implikacije za bioraznolikost, klimu i obalske zajednice te ukazuje na potrebu preciznijeg modeliranja promjena u zatvorenim morskim bazenima poput Mediterana.

Prirodni termostat Mediterana

Jadransko more može se zamisliti kao prirodni „termostat“ Mediterana jer izmjenom topline utiče na temperaturne obrasce cijelog bazena, objašnjavaju s IRB-a. Kada se tokom zime u plitkom sjevernom Jadranu formira hladna i gusta voda, ona tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran vijekovima pokreće sistem struja koji osigurava stabilnost i dotok kiseonika u dubine Mediterana.

Ekonomija

Kolaps u Austriji: Pljušte otkazi, riječ "stečaj“ postala svakodnevica

Međutim, taj prirodni sistem sada se mijenja. Tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala postaje sve toplija i slanija, i tako umjesto da rashlađuje duboke mediteranske vode, Jadran šalje toplije vode koje dodatno zagrijavaju cijeli sistem.

Glavni uzrok tih promjena leži u kombinaciji globalnog zagrijavanja i promjena u obrascima padavina i riječnih dotoka. Povećane temperature vazduha znače da se na površini mora formira manje hladne vode, dok promjene u količinama padavina i riječnih pritoka rezultiraju slanijom vodom u sjevernom Jadranu.

Sa IRB-a ističu da se taj trend ubrzava i da je stopa zagrijavanja dubokih voda u razdoblju od 2012. do 2024. porasla na 0,8 Celzijusa po deceniji, dok su prije bile oko 0,2 stepana u jednom vijeku.

Uticaj na klimu Evrope

Promjene u dubokim vodama već sada utiču na morski život. Vrste prilagođene hladnijim uslovima koje su se tradicionalno skrivale u dubokim, hladnim vodama sada se suočavaju s ubrzanim promjenama svog staništa.

Hronika

Muškarac sa nožem i sjekirom upao u dvorište, a onda je nastao horor

Promjene u dubokom Jadranu mogu da utiču na čitav evropski klimatski sistem. Promjene gustoće dubokih voda utiču na porast nivoa mora duž evropske obale Mediterana, a naučnici procjenjuju da bi trenutni trendovi mogli dovesti do dodatnih 3,3 milimetra godišnjeg porasta nivoa mora, naveli su, između ostalog, iz IRB-a.