Na jugu Republike Srpske, u starom jezgru sunčanog Trebinja smjestio se Muzej Hercegovine - jedna od najstarijih kulturnih ustanova u Istočnoj Hercegovini.
Muzej je osnovan polovinom dvadesetog vijeka i po svom kapacitetu jedan je od najreprezentativnijih muzeja naše zemlje.
Inicijalna ideja za osnivanje muzeja potekla je od čuvenog Trebinjca Jovana Dučića, koji je svoju zbirku rimske kamene plastike poklonio budućem muzeju. Muzej je na početku imao problem sa prostorom da bi se 1978. godine uselio u zgradu austrougarske vojne kasarne, prostor koji je arhitektonski i istorijski bio idealan za ovakvu namjenu. Sama zgrada je sagrađena na arheološkim iskopinama iz srednjeg vijeka i kasnijeg otomanskog perioda. Dučić je želio da cijeli grad pretvori u jedan muzej na otvorenom, u čemu je donekle i uspio. Jedna od impozantnih skulptura je i statua Jelene Anžujske koja se nalazi na zidinama starog grada.
Muzej Hercegovine je ustanova kompleksnog tipa u kojoj su zastupljena odjeljenja: arheološko, umjetničko, istorijsko, etnološko i prirodnjačko.
Veliki broj eksponata je izložen kao dio arheološke zbirke, a najstariji nalaz iz ove zbirke ujedno predstavlja, kako tu ovom muzeju kažu, i ličnu kartu ovog grada. Riječ je o nadgrobnoj ploči-stećku župana Grda iz 12. vijeka, što je ujedno i najstariji spomenik na kome se spominje ime grada Trebinja.
U istorijskoj zbirci je predstavljen kulturno-istorijski razvoj Hercegovine, i to od X vijeka kada se prvi put spominje grad Trebinje pod nazivom Travunija pa sve do početka Drugog svjetskog rata.
U muzeju Hercegovine nalazi se i zbirka prirodnjačkog odjeljenja pod nazivom „Prirodnjačko blago sliva rijeke Trebišnjice“ i predstavlja najmlađu stalnu postavku u Muzeju.
Značajan dio prostora u muzeja Hercegovine zauzima i etnološka zbirka u čijem se sastavu nalaze i posebne makete izrađene po uzoru na nekadašnje stambene kuće ovog područja. Pored raznovrsnih eksponata, dio ove postavke čini i nematerijalno kulturno nasljeđe.
Nematerijalno kulturno nasljeđe, koje se ponekad naziva i živa kulturna baština, predstavlja praksu, prezentaciju, izražavanje, kao i udružena znanja i neophodne vještine koje zajednice, grupe, i u nekim slučajevima pojedinci prepoznaju kao dio svog kulturnog nasljeđa. Hercegovci na taj način i dalje čuvaju tajnu pravljenja čuvenog sira iz mijehe ali i proces pečenja žežnice.
Muzej Hercegovine posjeduje i pozamašan bibliotečki fond, u kome se pored veoma rijetkih izdanja mogu pronaći i brojevi časopisa Tribunia.
Muzej Hercegovine u svojoj praksi ima još jednu vrlo zanimljivu djelatnost. Naime 2019. godine muzej je pokrenuo ciklus muzejskih radionica za najmlađe. Kroz pedagoški rad osoblje muzeja nastoji da privuče što veći broj djece i tako ih upoznaje sa radom muzeja ali i sa njihovom prošlošću.
Prolazeći kroz sve nivoe ove institucije možemo da zaključimo da je Muzej Hercegovine među najbogatijim i najatraktivnijim muzejima naše zemlje. Kustosi ove ustanove vrijedno rade i svakim danom dolaze novih istorijskih saznanja. Ukoliko vam se ukaže prilika svakako posjetite muzej Hercegovine, a prije toga pogledajte serijal Tajne muzeja koje će vam približiti čarobni svijet ove ustanove.
Pratite Tajne muzeja svake nedjelje od 17:50 na kanalu Alternativne televizije.
