5 trikova da djeca prevaziđu strah od razgovora prije polaska u školu

Ali iza te tišine često se krije mnogo više od stidljivosti. Neka djeca u tim trenucima osjećaju pravi talas anksioznosti – srce im brže lupa, ruke se znoje, misli se rasipaju. I dok spolja djeluje kao da nemaju šta da kažu, istina je da često znaju odgovor, ali im treba više vremena da ga sakupe u rečenicu.

Dobra vijest? Vještine komunikacije se mogu naučiti. I to čak i tokom leta – u periodu kada nema školskog pritiska, a ima više vremena za druženje, igre i vježbanje kroz svakodnevne situacije.

Zašto neka djeca ne progovore kad treba

Mnoga djeca imaju izazov sa radnom (kratkoročnom) memorijom, što znači da ne mogu u trenutku da ''izvuku'' riječi koje im trebaju. Informacije su tu, u dugoročnoj memoriji, ali im treba nekoliko sekundi više da ih pronađu i slože.

Sutra poslijepodne pljuskovi sa grmljavinom

Dodajte na to anksioznost – hormon stresa kortizol blokira sposobnost jasnog izražavanja. Rezultat? Dijete koje kod kuće priča bez prestanka, u društvu izgovara samo ''da'' ili ''ne''.

Često se ovakva djeca u školi ne javljaju i kad znaju odgovor. Učiteljica ih prozove, a oni se ukoče – ne zato što ne znaju, nego zato što se plaše da će pogrešno reći.

Zašto je važno raditi na ovome

Razgovor nije samo razmjena riječi – on gradi samopouzdanje, pomaže u socijalizaciji i razvija emocionalnu inteligenciju. Kada dijete nauči da se izražava jasno, spremnije ulazi u nova društva, bolje se snalazi u školi i gradi zdrav odnos prema sebi i drugima.

Istraživanja pokazuju da razgovor smanjuje aktivnost amigdale – dijela mozga koji izaziva osećaj ''bori se ili bježi” u stresnim situacijama. Kada dijete nauči da priča o svojim osjećanjima, ono zapravo uči kako da se nosi sa strahom i pritiskom.

Pet društvenih vještina koje pomažu djetetu da prevaziđe blokadu u govoru

1. Pisanje umjesto govora kada je uznemireno

Ako mu je teško da priča, predložite da napiše kako se osjeća. To mu pomaže da prepozna emocije i polako ih pretoči u riječi. Upozorite da ne šalje poruke dok je ljuto – neka sačeka da se smiri.

Šta govori pjesma pjevačice koja je pokazala gole grudi na nastupu

2. Prihvatanje pauze u razgovoru

Naučite dijete da kratka pauza nije greška. Duboko disanje, brojanje do tri, pa tek onda odgovor – male tehnike koje daju vremena da složi misli. Može da kaže: ''Razmisliću pa ću ti odgovoriti kasnije.''

Grozan snimak: Krenuo da gađa srpski helikopter koji gasi požar u Crnoj Gori

3. Prevazilaženje straha od osude

Podstičite ga da čita naglas kod kuće ili razgovara sa novim ljudima tokom ljeta. Prijateljstva su ''sigurna zona'' – što više priča, manje će ga plašiti tuđe mišljenje.

4. Kontrola pretjeranog razmišljanja

Neka djeca previše analiziraju svako pitanje. Vježbajte slušanje i fokusiranje na temu. Postavljajte pitanja koja vraćaju pažnju na ono što je sagovornik rekao.

Kinezi presjekli planinu

5. Rad na prevazilaženju strahova

Podsjetite ga na situacije kada je uspješno govorilo pred drugima. Vizualizacija tih trenutaka i pozitivna sjećanja pomažu da ih ponovi bez straha.

Kako roditelji mogu da pomognu

Najvažnije pravilo – bez forsiranja. Ne očekujte da dijete odmah postane komunikativno u svakoj situaciji. Ove vještine se razvijaju postepeno, a svaki mali uspjeh vrijedi pohvale.

Strpljenje, ohrabrenje i prilike za druženje pomoći će djetetu da jača samopouzdanje i socijalne kapacitete. Kada osjeti da ga sagovornici slušaju i prihvataju, komunikacija će postati prirodna i laka.

(Ona.rs)