Kako se sindrom sagorijevanja na poslu može odraziti na vaše zdravlje

Kako pojašnjavaju stručnjaci, zahtjevi koji se pred nas postavljaju premaše naše resurse, to nas na kraju slomi. Jednostavno, ne možete davati ono što ni sami nemate. Kada su ljudi zauzetiji s mnoštvom dodatnih obaveza, manje je vremena za odmor, mentalno opterećenje je veće, a visoka očekivanja mogu stvoriti osjećaj nerealnog pritiska", pojašnjava psihijatar dr. Han Narni.

Dr. Narni pojašnjava da sindrom sagorijevanja može biti prepoznata kao stanje visokog nivoa stresa i preopterećenosti do tačke potpune iscrpljenosti energije.

"Ljudi to opisuju kao osjećaj umora, emocionalne otuđenosti, demotivisanosti i nesposobnosti funkcionisanja", rekla je.

Ona takođe napominje kako neurodivergentne osobe mogu biti izložene posljedicama.

"Često se suočavaju s produženim stresom zbog stalne potrebe za kompenzacijom i prikrivanjem izazova povezanih s funkcijama. Zbog toga su pod povećanim rizikom od ponavljanog sindroma sagorijevanja i hronične preopterećenosti", tvrdi ona.

Shodno tome, razumijevanje simptoma i okidača, od emocionalnih do fizičkih, prvi je korak prema oporavku.

"Ljudi mogu različito doživjeti sindrom sagorijevanja. Glavni znakovi na koje treba obratiti pažnju su osjećaj umora ili veći umor nego inače, poteškoće sa spavanjem uprkos umoru i povećana razdražljivost. Uz to, mogu se iskusiti promjene raspoloženja, nedostatak entuzijazma za posao, smanjena produktivnost i osjećaj otuđenosti", rekla je Peni Veston, piše Independent.

Sindrom sagorijevanja može se pojaviti u bilo koje doba godine, ali je češće izražen u hladnijim mjesecima. Tada se mnogi osjećaju povučenije zbog hormonalnih promjena uzrokovanih smanjenom svjetlošću i izmijenjenim obrascima spavanja.

Uz to, sindrom sagorijevanja na poslu odražava se i na fizičko zdravlje, pa bolovi u stomaku, akne te češće prehlade mogu biti pokazatelji da vam je potreban odmor. Fizički simptomi mogu biti pogoršani vašim životnim stilom, pa je potrebno obratiti pažnju na ishranu, nivo hidratacije i navike spavanja.

Odmor je ključan za mozak i tijelo, ali mnogi često misle da se odmaraju dok su zapravo još uvijek u stanju stresa. Uzimanje vremena za stvarno isključivanje može napraviti veliku razliku.

"Smislen odmor je nužan za naše mentalno i fizičko zdravlje. Kada se odmorimo, našem mozgu je lakše prikupiti nove informacije i stvoriti nova sjećanja što je ujedno proces poznat kao kognitivna fleksibilnost", rekla je psiholog dr. Beki Spelman.