Ne ignorišite ove promjene na licu: Mogu biti znak upozorenja za infarkt i šlog

Novo istraživanje ukazuje na to da ove specifične promjene na kapcima služe kao rani znak upozorenja za kardiovaskularna oboljenja.

Za najveći broj kardiovaskularnih komplikacija odgovorna je ateroskleroza proces u kome dolazi do nakupljanja masnoća unutar arterija, čime se otežava normalna cirkulacija. Budući da se ovo stanje godinama razvija tiho i bez jasnih pokazatelja, naučnici nastoje da identifikuju rane vidljive znake koji bi ukazali na opasnost prije nego što nastupe teške posljedice.

Šta je ksantelazma i kako nastaje?

Studija objavljena u stručnom časopisu „Ateroskleroza“ usmjerila se na ksantelazmu — specifične žućkaste tvorevine na kapcima. One se formiraju kada se imunske ćelije prekriju naslagama holesterola i drugih masnoća. Iako je ova pojava često praćena povišenim nivoom masnoća u krvi, to nije uvijek pravilo.

S obzirom na to da taloženje masti igra ključnu ulogu i u oštećenju krvnih sudova, stručnjaci sa Univerziteta Stenford analizirali su da li ksantelazma direktno nagovještava veće šanse za nastanak srčanih i moždanih oboljenja.

Znatno viša stopa rizičnih stanja

Analiza je obuhvatila zdravstvene kartone 17.925 pacijenata kojima je dijagnostikovana ksantelazma, uz jednak broj ispitanika u kontrolnoj grupi. Rezultati tokom prve godine praćenja pokazali su jasne razlike:

Srčani udar

Zabilježen je kod jedan odsto osoba sa naslagama na kapcima, u poređenju sa 0,35 odsto među onima koji ih nemaju.

Moždani udar

Pogođeno je 0,95 odsto pacijenata sa ksantelazmom, naspram 0,3 odsto u kontrolnoj grupi.

Prolazni ishemijski napad (TIA)

Takozvani „mini-moždani udar“ imalo je 0,6 odsto osoba sa ovim promjenama, u odnosu na 0,19 odsto iz kontrolne grupe.

„Iako su ukupni procenti relativno niski, rizik je kod osoba sa ksantelazmom bio višestruko uvećan. Iako se ta razlika smanjivala s vremenom, povećana opasnost ostala je uočljiva i nakon pet i deset godina praćenja. Zbog toga autori studije naglašavaju da bi pojava ovih mrlja mogla da posluži kao koristan pokazatelj za pravovremeni preventivni pregled“, prenosi Sciencealert.com.

Nisu u pitanju samo masnoće u krvi

Zanimljiv nalaz istraživanja jeste da je rizik bio povišen čak i kod onih pacijenata sa ksantelazmom koji su imali potpuno uredne nivoe holesterola. To implicira da visok nivo masnoća u krvi nije jedini uzrok ove povezanosti.

Sama ksantelazma ne predstavlja direktnu opasnost po oko ili zdravlje, niti uzrokuje infarkt sama po sebi. Međutim, ona funkcioniše kao vidljivi indikator da u organizmu postoje drugi, još uvijek neprepoznati faktori rizika. Podvrgavanje redovnim zdravstvenim kontrolama, uz mjerenje krvnog pritiska i provjere stanja krvnih sudova, omogućava da se potencijalni problemi uoče na vrijeme.