Koliko alkohol ostaje u organizmu i od čega zavisi brzina razgradnje?

Ne postoji trik kojim se alkohol može brže izbaciti iz organizma. Kafa, hladan tuš, voda ili fizička aktivnost mogu uticati na to kako se osoba osjeća, ali ne mogu natjerati jetru da alkohol razgradi brže.

Kako piše Health.com, organizmu je jednostavno potrebno vrijeme da preradi uneseni alkohol.

Kako organizam razgrađuje alkohol?

Nakon konzumiranja alkohol se apsorbuje kroz probavni sistem i ulazi u krvotok. Najveći dio zatim razgrađuje jetra uz pomoć enzima.

Alkohol se prvo pretvara u acetaldehid, toksičnu supstancu, a zatim u acetat, koji se dalje razgrađuje na vodu i ugljen-dioksid.

Problem nastaje kada se alkohol pije brže nego što ga organizam može preraditi. Tada njegova koncentracija u krvi raste, a efekti postaju izraženiji.

Koliko dugo alkohol može ostati u organizmu?

Ne postoji jedno vrijeme koje važi za sve. Količina popijenog alkohola jedan je od najvažnijih faktora, ali na brzinu razgradnje utiču i metabolizam i druge individualne karakteristike.

Važno je razlikovati vrijeme tokom kojeg alkohol utiče na organizam od vremena tokom kojeg ga određeni test može otkriti.

Alkohol u krvi može se otkriti satima nakon posljednjeg pića, dok pojedini testovi, zavisno od vrste uzorka i metode, mogu pokazati tragove konzumiranja znatno duže.

Zbog velikih individualnih razlika nije bezbjedno računati da će alkohol nestati iz krvi nakon unaprijed određenog broja sati.

Od čega zavisi brzina razgradnje?

Na to kako će organizam reagovati na alkohol utiče više faktora.

Važni su količina i brzina ispijanja, tjelesna masa, pol, godine, genetika, opšte zdravstveno stanje, lijekovi koji se koriste, kao i to da li je osoba prije ili tokom konzumiranja jela.

Hrana može usporiti apsorpciju alkohola i smanjiti njegovu najveću koncentraciju u krvi, ali ne poništava uneseni alkohol niti omogućava njegovo brzo izbacivanje.

Razlikuje se i količina čistog alkohola u pojedinim pićima, pa čaša jednog pića ne mora sadržavati istu količinu alkohola kao čaša drugog.

Pomažu li kafa i hladan tuš?

Jedan od najčešćih mitova jeste da se osoba može brzo otrijezniti uz jaku kafu, hladan tuš ili veliku količinu vode.

To nije tačno.

Kofein može privremeno smanjiti osjećaj pospanosti, ali ne uklanja alkohol iz krvi niti vraća sposobnost rasuđivanja i koordinaciju. Isto važi za tuširanje.

Čak i nakon posljednjeg pića alkohol koji se još nalazi u želucu i crijevima može nastaviti da prelazi u krvotok.

Zbog toga osoba može imati osjećaj da se otrijeznila, iako alkohol i dalje utiče na njene sposobnosti.

Može li se izračunati kada je bezbjedno voziti?

Različite formule i internet kalkulatori mogu dati samo približnu procjenu i ne bi trebalo da budu osnova za odluku o vožnji.

Individualne razlike u metabolizmu, stvarna količina alkohola u piću, hrana, lijekovi i niz drugih faktora mogu značajno uticati na rezultat.

Osjećaj da je neko trijezan takođe nije pouzdan pokazatelj. Sposobnosti potrebne za bezbjednu vožnju mogu biti narušene prije nego što osoba primijeti očigledne znakove alkoholisanosti.

Zato je poslije konzumiranja alkohola najsigurnije ne sjedati za volan i ostaviti dovoljno vremena da ga organizam potpuno razgradi.