Izvor:
Magazin novosti

Kada temperature premaše trideseti podiok, naš organizam ulazi u režim preživljavanja. Svakodnevne navike, pa i način ishrane, postaju važnije nego što mislimo – jer baš ono što stavimo na tanjir može odrediti da li ćemo vrućinu podnositi lakše ili teže.
Vrućine ne utiču samo na raspoloženje, već i na rad unutrašnjih organa, cirkulaciju i hormonsku ravnotežu. Zato je u ljetnjem periodu važno prilagoditi ishranu — ne samo da bismo se rashladili, već i da bismo pomogli tijelu da lakše funkcioniše.
Voće i povrće bogato vodom, poput lubenice, dinje, krastavca, tikvice i paradajza, ne samo da hidrira, već i unosi neophodne vitamine i minerale. Lubenica, na primjer, u sebi sadrži likopen koji čuva srce, a krastavac osvježava i čisti organizam.

2. Jogurt i kiselo mlijeko
Ovi mliječni proizvodi nisu samo laki za varenje — sadrže probiotike koji čuvaju zdravlje crijeva, ali i „smiruju“ tjelesnu temperaturu. Uz voće ili kao dodatak obroku, predstavljaju savršenu ljetnju užinu.
Listići nane i bosiljka, posebno u vodi ili domaćim limunadama, imaju prirodan efekat hlađenja i ujedno pomažu varenju. Prirodno, aromatično i – ljekovito.
Supe na bazi povrća, bilo da su bistre ili kremaste, mogu biti odličan obrok i prijatno rashlađenje, naročito ako su servirane mlake. Uz njih — sezonska salata sa maslinovim uljem, limunom ili jogurtom, pun pogodak.

Šta izbjegavati kada spoljna temperatura preti organizmu
Pržena hrana, pohovano meso, brza hrana ili obroci bogati teškim sosovima opterećuju digestivni sistem. Varenje zahtijeva energiju, a energija podiže tjelesnu temperaturu — zato nakon teškog ručka mnogi osjete umor, malaksalost i znojenje.
Ljute papričice i začinski sosovi mogu podstaći znojenje, ali ujedno dovode do dehidratacije i osjećaja nelagode. Umjerenost je ključ — ljeti je bolje birati svježi ukus, nego vatru na jeziku.

3. Kafa i alkohol – obmana u čaši
Iako djeluju kao trenutno osvježavajući izbor, kafa i alkohol zapravo dehidriraju. Alkohol širi krvne sudove i ubrzava gubitak tečnosti, dok kafa djeluje kao blaži diuretik — oba napitka mogu dovesti do glavobolje, padova energije i iscrpljenosti tokom vrelih dana.
Jedan gutljaj djeluje spasonosno, ali velika količina šećera u gaziranim pićima doprinosi dehidrataciji i izaziva oscilacije u nivou šećera u krvi. Umjesto toga, voda sa limunom, nana ili krastavac u vodi – zdravije i djelotvornije opcije.
Najvažnije: hidracija, hidracija, hidracija. Koliko god dobra bila ishrana, ukoliko ne unosimo dovoljno tečnosti – nećemo se osjećati dobro. Pored vode, dobar izbor su bistre supe, hladni čajevi i smutiji. Važno je piti prije nego što osjetimo žeđ — jer žeđ je već znak dehidracije.

Ljeto nije vrijeme za teške zalogaje, već za lake ukuse i usklađenost sa tijelom. Neka tanjir bude šaren, osvježavajuć i jednostavan — baš kao i ljeto koje volimo.
Najnovije
23
06
23
03
22
53
22
42
22
42
Trenutno na programu